Regija Zapadnog Balkana bilježi stabilne migracijske tokove, pokazuju podaci Međunarodne organizacije za migracije (IOM).
,,Podaci o broju migranata se svakodnevno mijenjaju. Uočavamo stalni porast dolazaka od 2021. godine. Prošle godine više od 200.000 migranata ušlo je na Zapadni Balkan. Razlika u odnosu na prethodne godine je u tome što se migranti ne zadržavaju. Oni ne provode dugo u Bosni i Hercegovini, kao ni u drugim zemljama Zapadnog Balkana općenito.
Oni imaju tendenciju da dosta brzo prolaze na putu ka Zapadnoj Europi. Vidjeli smo promjene trendova, manje vremena provedenog u privremenim prihvatnim središtima (PPS) i ubrzano kretanje širom zemlje”, navode iz IOM-a u izjavi za Fenu. Kako ističu, redovno i pouzdano prikupljanje, analiza i diseminacija podataka i istraživanja o mješovitim migracijskim tokovima radi poboljšanja politika i programiranja zasnovanih na dokazima će također ostati u središtu odgovora i aktivnosti izgradnje kapaciteta koje se sprovode sa državnim partnerima. Vezano za strukturu migranata u privremenim prihvatnim središtima (PPS), najveći broj njih su državljani Sirije (40%), a slijede Afganistan (21) i Maroko (15%), te Egipat (2%) i Nepal (2%). ,,Trenutno u Bosni i Hercegovini još uvijek ima dovoljno smještajnih kapaciteta. Prema podacima Službe za poslove sa strancima (SPS), koja, između ostalog, evidentira migrante u Središtima, u četiri privremena prihvatna središta smješteno je oko 2.000 migranata, što je polovina raspoloživih ležajeva.
IOM nastavlja podržavati vlasti BiH u pružanju humanitarne pomoći migrantima u neregularnoj situaciji. IOM, kroz sredstva Europske unije i drugih donatora i u koordinaciji sa SPS, pruža direktnu pomoć kao što su smještaj, prehrambeni i neprehrambeni artikli, pristup vodi, sanitarnim i higijenskim uslugama, kao i pomoć u zaštiti, uključujući upućivanje na specijalizirane usluge. Osim toga, IOM, u koordinaciji sa SPS, raspoređuje mobilne timove koji pružaju podršku migrantima u tranzitnim mjestima. IOM će također nastaviti podržavati izgradnju institucionalnih kapaciteta za provjeru, registraciju, upućivanje i pomoć ugroženim osobama, uključujući povratak u zemlje porijekla svih onih koji žele da se vrate”, ističu iz IOM-a. Na upit Fene o sigurnosnoj situaciji u PPS-ima, iz IOM-a kažu da je ona, kao i u cijeloj zemlji općenito stabilna kada su u pitanju migranti, ali da vlasti moraju udvostručiti napore u suzbijanju mreža za krijumčarenje migranata koje predstavljaju stvarni sigurnosni rizik za zemlju i te mreže iskorištavaju migrante.
O sigurnosti u PPS brine se Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH (DKPT), koja surađuje sa svim državnim agencijama nadležnim za sigurnost, a koordinira i sa županijskim policijskim organima. Iz IOM-a naglašavaju da sigurnost u prihvatnim središtima, kao i samih migranata, tražitelja azila i izbjeglica odgovornost vlasti u BiH.
