Iako je ukupni broj neregularnih migracija duž zapadnobalkanske rute u padu, krijumčarenje migranata postaje sve intenzivnije, sofisticiranije i opasnije, uz sve izraženije humanitarne posljedice. Posebnu zabrinutost izaziva rast broja kineskih državljana koji se na ovaj način pokušavaju domoći Europske unije, pri čemu Bosna i Hercegovina središnje mjesto u regionalnom kontekstu.
Nakon rekordnog priliva migranata u Europsku uniju 2015. godine, neregularni migracijski tijekovi ovom rutom opadali su tijekom posljednje dvije godine, ali su i dalje znatno iznad razine zabilježene prije 2017. godine.
Ovi trendovi podudaraju se s naglim porastom krijumčarenja migranata. Zemlje članice EU su Frontexu tijekom 2024. godine prijavile više od 15.000 krijumčara, što predstavlja novi rekord. Kombinirani migracijski tijekovi duž istočnomediteranske rute, uključujući Zapadni Balkan, činili su 30 posto svih dolazaka u EU u 2024. godini.
Prema podacima vlasti Zapadnog Balkana, a koje je Feni dostavila Međunarodna organizacija za migracije (IOM) u BiH, tijekom 2023. godine zabilježeno je više od 160.000 prelazaka, dok je od 2024. godine primjetan pad, djelimično kao rezultat pojačanih napora na razbijanju krijumčarskih mreža, posebno u Srbiji.
Ipak, usprkos manjem broju evidentiranih prelazaka, krijumčarenje je postalo dominantan i intenzivniji način prelaska granica. Prethodni pokušaji “zatvaranja” zapadnobalkanske rute imali su paradoksalne efekte, a migranti koji samostalno uspiju proći cijelu rutu danas su rijetkost – naveli su iz IOM-a.Njihovi podaci pokazuju da je u 2023. godini, 11 posto od 8.052 migranta koje je IOM intervjuirao u BiH, koristilo usluge krijumčara ili posrednika.
Taj udio porastao je na 37 posto u 2024. godini, dok je u prvih šest mjeseci 2025. godine dostigao 50 posto. Što su migranti bliže Europskoj uniji, veća je vjerojatnost da se oslanjaju na organizirane krijumčarske grupe – kazali su iz ove organizacije.
Zapadnobalkanska ruta ostaje nastavak istočnomediteranske rute i do kraja listopada 2025. godine bila je druga najaktivnija migracijska ruta prema Europi, s 32 posto svih ulazaka. Između 2018. i 2024. godine vlasti Zapadnog Balkana zabilježile su ukupno 807.329 dolazaka.
Tijekom 2024. godine zabilježen je pad od 66 posto u odnosu na 2023. godinu, dok je u 2025. godini zabilježen dodatni pad od 41,1 posto u odnosu na isti period prethodne godine, sa ukupno 28.584 dolaska u prvih deset mjeseci.
