Na predstojećoj sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, zakazanoj za utorak, 7. svibnja, raspravljat će se o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje je predložilo Ministarstvo pravosuđa BiH.
Međutim, Vijeće ministara neće raspravljati o prijedlogu koji je dostavila “Trojka”, unatoč tome što je poslan koalicijskim partnerima na državnoj razini. Postoji li suglasnost o promjenama Izbornog zakona među liderima vladajućih stranaka u Bosni i Hercegovini? Predložene izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine nisu dobile odobrenje Zakonodavnog ureda Vijeća ministara BiH. U mišljenju Ureda navedeno je da ne mogu izraziti mišljenje o nacrtu izmjena Izbornog zakona bez prethodne koordinacije o promjenama koje je nametnuo visoki predstavnik. Iako je prijedlog izmjena Izbornog zakona poslan koalicijskim partnerima i “Trojki”, lider HDZ-a je izjavio da Vijeće ministara neće raspravljati o tome, već o prijedlogu Ministarstva pravosuđa BiH, koji se ne razlikuje mnogo od prijedloga HDZ-a.
Osim tehničkih aspekata, izmjene se odnose i na Središnje izborno povjerenstvo i izbor članova Predsjedništva BiH. Predsjednik HDZ-a Dragan Čović (26. travnja 2024.) je rekao: “Partneri su se složili na našem posljednjem zajedničkom sastanku u Sarajevu da pokušamo usvojiti ta rješenja u Parlamentu što je prije moguće, u roku od 15 dana, kako bi mogla zamijeniti ono što je visoki predstavnik učinio.”
Većina predloženih izmjena “Trojke” sadrži nepromijenjene tehničke izmjene visokog predstavnika. Ministar vanjskih poslova BiH i predsjednik NiP-a odgovorili su da “Trojka” neće podržati promjene Izbornog zakona koje je predložio HDZ. Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković: “Nisam vidio tekst, ali ako uključuje slučaj Komšića, naravno da za to nećemo glasati. Neće dobiti podršku u Vijeću ministara. Pozivam da se vratimo na dijelove izbornog zakona oko kojih se slažemo.”
Nakon posljednjeg sastanka koalicijskih partnera na državnoj razini, iz SNSD-a nije bilo izjava. Sudeći prema prethodnim izjavama, bliži su prijedlogu izmjena HDZ-a nego prijedlogu “Trojke”. Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik (17. travnja 2024.) još ranije je govorio: “Ostaju teška pitanja; položaj SIP-a mora biti riješen. Ranije smo imali dogovor oko toga, treba ga ponovno aktivirati. Pravna, politička, ustavna bit izbora članova Predsjedništva ostaje pitanje.”
U SDS-u se pitaju što ako SIP raspiše izbore prema zakonu koji je nametnuo Christian Schmidt. Zastupnik SDS-a u Zastupničkom domu BiH Mladen Bosić: “Ako to učine, ostaje vidjeti koju će odluku donijeti Dodik i političke vlasti u RS-u. Hoće li pristati sudjelovati u takvim izborima ili aktivirati zakon donesen u NSRS-u?”
Politički analitičar Enver Kazaz uvjeren je da će SNSD podržati prijedlog HDZ-a za izmjene izbornog zakona, što implicira promjene u izboru članova Predsjedništva, kao i Ustava BiH. “Činjenica da postoje dvije, a ne jedna verzija, ukazuje da nema suglasnosti među koalicijskim partnerima. SNSD i HDZ neće moći progurati taj zakon jer će biti blokiran u Parlamentu.”
Očekuje se da će Središnje izborno povjerenstvo na sutrašnjoj sjednici, između ostalog, usvojiti Pravilnik o imenovanju biračkih odbora i prijedlog uputa o provedbi pilot projekta na lokalnim izborima ove godine, uz korištenje izbornih tehnologija.
