Bosna i Hercegovina ni 2027. godine neće dobiti novi popis stanovništva, pa će podaci o tome koliko ljudi živi u zemlji, kakva je njihova dobna struktura i koliko se promijenio sastav stanovništva i dalje ostati oni iz 2013. godine. Iako je od posljednjeg popisivanja prošlo više od 13 godina, a zemlju su u međuvremenu obilježili masovno iseljavanje, pad nataliteta i ubrzano starenje stanovništva, nadležne institucije još nisu stvorile ni osnovne preduvjete za pokretanje novog popisnog procesa, piše Večernji list BiH.
Prema informacijama koje su objavile Nezavisne novine, popis stanovništva u BiH nije realno očekivati ni tijekom 2027. godine. Kao moguća godina novog popisivanja sve se češće spominje 2031., što znači da bi građani na službene podatke o demografskom stanju mogli čekati gotovo dva desetljeća. Iz Agencije za statistiku BiH upozoravaju kako je za provedbu tako složenog projekta najprije potrebno postići politički i institucionalni dogovor, usvojiti odgovarajući zakonski okvir te osigurati financijska sredstva. Osim toga, potrebno je utvrditi datum početka popisa i popisna pitanja, izraditi metodološku i organizacijsku dokumentaciju, pripremiti karte za približno 25.000 popisnih krugova te provesti probni popis. Koliko se demografska slika BiH promijenila, najbolje pokazuje usporedba posljednjih dvaju popisa. Prema popisu iz 1991., u zemlji je živjelo oko 4,3 milijuna stanovnika.
Prvi poslijeratni popis, proveden 2013., utvrdio je 3,531.159 stanovnika. Od tada su prošle godine obilježene odlascima cijelih obitelji, migracijama radno sposobnog stanovništva, sve manjim brojem rođenih i negativnim prirodnim prirastom. Ipak, bez novog popisa teško je precizno utvrditi koliko je stanovnika danas u zemlji, koliko ih živi u pojedinim općinama i gradovima te kakva je stvarna dobna i obrazovna struktura stanovništva. Procjene o stvarnom broju stanovnika razlikuju se, a administrativne evidencije, birački popisi i statističke procjene ne mogu u potpunosti zamijeniti sveobuhvatno popisivanje. Posebno je važno razlikovati državljane BiH koji žive u inozemstvu od osoba koje imaju uobičajeno boravište u zemlji.
Popis stanovništva nije samo statističko prebrojavanje ljudi ni podatak zanimljiv demografima. Njegovi rezultati izravno utječu na planiranje razvoja države i lokalnih zajednica. Bez pouzdanih podataka teško je procijeniti koliko je potrebno škola, vrtića, domova zdravlja, bolnica, prometnica i drugih javnih usluga. Primjerice, općina koja je prema podacima iz 2013. imala nekoliko tisuća stanovnika, danas može imati znatno manje stanovnika, ali i drukčiju dobnu strukturu. Istodobno, pojedina urbana područja mogu bilježiti drukčije trendove. Problem je posebno izražen u obrazovanju i zdravstvu. Broj djece školske dobi, radno sposobnog stanovništva i starijih osoba važan je za planiranje zaposlenih, kapaciteta i ulaganja. Bez ažurnih podataka teško je dobiti cjelovitu sliku stvarnih potreba društva.
