Masovni egzodus mladih i obrazovanih ljudi iz Bosne i Hercegovine dugotrajan je i ozbiljan socioekonomski izazov. Prema Svjetskoj banci, BiH prednjači u regiji u ovom trendu, jer mladi ljudi uglavnom traže bolji život, stabilnije prihode i profesionalni razvoj u zapadnoj Europi.
Studija Zaklade Friedrich Ebert pokazuje da mladi ne vjeruju u stabilnu budućnost u BiH, a glavni razlozi odlaska su niske plaće i nesigurnost posla, korupcija i osjećaj da se rad i znanje ne cijene dovoljno. Izvješće UNDP-a dodatno potvrđuje da mladi ljudi duboko ne vjeruju institucijama i političkom sustavu te vjeruju da uspjeh ovisi o obiteljskim i političkim vezama, a ne o osobnom trudu. Zemlju uglavnom napuštaju visokoobrazovani profili poput liječnika, medicinskih tehničara, IT stručnjaka i inženjera, koji odlaze u Njemačku, Austriju i Sloveniju.
OECD upozorava da ovaj kontinuirani egzodus stručnjaka dugoročno usporava gospodarski razvoj zapadnog Balkana. Učinci ovog trenda već su vidljivi u BiH:
Broj učenika u školama se smanjuje.
Poslodavci se suočavaju s ozbiljnim nedostatkom radne snage.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH (2023.), broj stanovnika u određenim dijelovima zemlje stalno se smanjuje, što izravno ugrožava tržište rada, kao i funkcioniranje mirovinskog i zdravstvenog sustava koji ovise o zaposlenim građanima. Iako vlasti u BiH pokušavaju uvesti mjere poput subvencija za zapošljavanje, podrške startupovima i mladim poduzetnicima, stručnjaci naglašavaju da parcijalna rješenja nisu dovoljna.
Za opstanak i zadržavanje mladih nužne su duboke, sustavne reforme u gospodarstvu, obrazovanju i pravosuđu. Pozitivna iznimka, unatoč lošoj situaciji, jest da se neki mladi ipak odlučuju ostati u BiH. Pokreću vlastite poslove, rade na daljinu za strane tvrtke ili grade karijeru kroz inovacije, vjerujući u potencijal države pod uvjetom da se dogode ozbiljne društvene promjene. Bez radikalnih reformi i stvarnog poboljšanja životnih uvjeta, odljev stanovništva ostat će jedan od najtežih izazova za budućnost Bosne i Hercegovine.
