U BiH je zavladala panika zbog nestašice lijekova. Prema informacijama iz ljekarni, nestašica već sada iznosi 20 – 30 posto, piše Večernji list BiH. Sugovornik iz jedne od ljekarni kazao je da situacija nije jednostavna jer pronalazak alternativnih lijekova nije lak jer bez obzira na sličnosti, pitanje je kako će organizmu odgovarati novi lijek umjesto onog na koji je pacijent naviknuo.
Teško do novih zaliha
– Nezgodno je nekome tko se godinama liječi jednim lijekom, a koji mu odgovara, tek tako pronaći alternativu, pitanje je kako će organizam reagirati. Međutim, u tome smo i činimo sve da se pronađu najbolji zamjenski lijekovi, da djeluju isto ili još bolje na pacijenta, ali nije to nimalo jednostavno. Primjerice, za astmatičare su potrebne Ventolin kapi, kojih već sada nema na tržištu – ispričao je sugovornik. Nedostatak Ventolina zasad je najveći problem s obzirom na to da astmatičari i drugi pacijenti koji imaju problema s dišnim putevima za njega nemaju zamjenu. Lijek bi, kako se navodi, u veljači ponovno trebao biti u ljekarnama BiH, međutim, tko sada nema ni jednu dozu u ozbiljnim je problemima. Ljekarne ne mogu doći do novih zaliha, a liječnici, logično, propisuju taj lijek pacijentima jer je učinkovit i jer je praktički jedini. Što se tiče ostalih lijekova, iako, kako je ranije sugovornik naveo, nije lako tek tako pronaći alternativu, u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva kazali su da velik broj lijekova zasad ima zamjenu. Pojavila se informacija o povlačenju jedne od velikih farmaceutskih kuća, a radi se o Plivi. Prema priopćenju koje je dobio Večernji list BiH, Pliva se ne povlači. Kako su nam kazali, njihovi lijekovi ostat će dostupni pacijentima, ali da se nešto događa u pozadini, i to su nam potvrdili.
– Pliva je donijela odluku o promjeni dosadašnjeg modela poslovanja za manji dio proizvoda, a koja neće utjecati na dostupnost naših lijekova na tržištu BiH. Svi Plivini lijekovi uvršteni na listu lijekova i dalje će se moći nabaviti na navedenom tržištu preko naših partnera te će ostati dostupni pacijentima kojima su potrebni – istaknuli su. Pa što se onda događa? Kako ističu u Plivi, u nekim županijama politički se odrađuje posao odabira farmaceutskih tvrtki, a Europska komisija traži da se takva praksa zaustavi, naglašavaju u najvećoj farmaceutskoj tvrtki u Hrvatskoj i jednoj od vodećih u zemljama jugoistočne Europe. Ističu kako očekuju donošenje odluka koje će voditi prema zaštiti pacijenata. Do promjene načina poslovanja došlo je nastavno na niz protekcionističkih odluka donesenih u nekim županijama gdje su, izvan uobičajenih procedura, izostavljeni s liste lijekova proizvodi cijelog niza farmaceutskih kompanija koje nemaju proizvodne pogone u BiH, pa tako i Plive Hrvatska. Ističu kako očekuju donošenje odluka koje će voditi prema zaštiti pacijenata. – Nadamo se kako će odgovorni donijeti kvalitetne odluke kako bi se dugoročno zaštitili interesi pacijenata te kako bi BiH ispunila što prije svoje obveze koje proistječu iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije i BiH – istaknuli su iz Plive u izjavi za Večernji list.
Kritični lijekovi
Europska komisija objavila je krajem godine prvi EU popis kritičnih lijekova s više od 200 djelatnih tvari. To je važan dio nastojanja Europske unije u okviru europske zdravstvene unije da se pacijentima osiguraju potrebni lijekovi poticanjem sigurnosti opskrbe kritičnim lijekovima i sprječavanjem pojave nestašica. Lijek se smatra kritičnim ako je ključan za osiguravanje kontinuiteta skrbi, pružanje kvalitetne zdravstvene skrbi i jamčenje visoke razine zaštite javnog zdravlja u Europi. Zanimljiva je i informacija da u posljednjih pet godina na tržište BiH nije došao ni jedan inovativni lijek. Više je razloga za to, a jedan je – da bi lijek došao na esencijalnu listu, treba proći 13 natječaja u BiH, o čemu je ovih dana bilo riječi u Komori magistara farmacije Federacije BiH. Sve je manje i interesa stranih, velikih farmaceutskih tvrtki za tržištem BiH zbog raznih problema. Međutim, domaći proizvođači sa 70 posto domaćih lijekova zadovoljavaju potrebu stanovništva u BiH. Još 30 posto i možda neće biti ni potrebe za uvozom.
