viteski.ba logo
Zrak u vitezu
Vrijeme objave: 29.01.24 @ 15:13

Loše vremenske prilike koje su prepolovile dosadašnji urod kultura, male otkupne cijene… samo su neki od razloga sve većeg pada poljoprivredne proizvodnje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– S ovakvom cijenom repromaterijala, ali i trenutačnom tržišnom cijenom pšenice, ali i kukuruza te mesa, tu nema matematike. Ljudi se hvataju za glavu, jednostavno odustaju od proizvodnje jer nemaju drugog izbora – upozoravaju poljoprivrednici, piše Večernji list BiH.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Da je poljoprivredna proizvodnja sve više u padu, pokazuje dokument “Zasijane površine u jesenskoj sjetvi u 2023.” objavljen na stranici Federalnog zavoda za statistiku, u kojem stoji kako je u jesenskoj sjetvi u 2023. godini u Federaciji Bosne i Hercegovine zasijano 31.430 hektara, što je manje za 1,3 posto u odnosu na jesensku sjetvu u 2022. godini.

Gledano po skupinama usjeva, zasijana površina žitima manja je za 2,1 posto, a industrijskog bilja manja je za 21,6 posto, dok je sjetva povrtnog bilja veća za 0,9 posto, a stočnog krmnog bilja veća za 5,7 posto u odnosu na jesensku sjetvu u 2022. godini.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zasijana površina ozimom pšenicom u 2023. godini manja je za 1,4 posto u odnosu na 2022. godinu. Žita je ove godine, stoji u podacima, zasijano na 26.662 hektara, a godinu prije na 27.223 hektara. Ozime pšenice u prošlogodišnjoj jesenskoj sjetvi zasijano je na površini od 16.479 hektara, a godinu prije na 16.710 hektara. Manje je i raži ozime. S 1488 hektara, koliko je zauzela na površini u jesenskoj sjetvi u 2022., godinu poslije ta površina bila je 1406 hektara.

Proizvodnja ječma pala je s 4000 hektara na 3680 hektara, a industrijskog bilja s 227 hektara na 178 hektara, navodi se, među ostalim, u dokumentu. Podaci o zasijanim površinama u jesenskoj sjetvi prikupljaju se redovitim statističkim istraživanjem “Izvješće o zasijanim površinama u jesenskoj sjetvi u 2021. godini”.

Manje zasijanih površina ranije je komentirao i Nedžad Bićo, predsjednik Udruge poljoprivrednika Federacije Bosne i Hercegovine.

– Nije bilo kiše, što je prouzročilo nedostatak vlage u zemlji, pa su se neke parcele morale po dva, tri puta preoravati i usitnjavati. Gore od toga su preskupe cijene goriva, sjemena i gnojiva – komentirao je ranije Bićo.

Kako su naveli iz Udruge poljoprivrednika FBiH, u 2022. sjetva pšenice urađena je po katastrofalno visokim cijenama goriva, sjemena, gnojiva, zaštite, a onda je vrijeme sve uništilo.

– Do 60 posto rod je bio manji, a otkupna cijena između 30 – 35 feninga, pa kilogram pšenice nije mogao “poklopiti” zasijani kilogram žitarice – komentirao je Bićo ranije za Faktor.

Manje zasijanih površina pšenicom povećat će, kazao Bićo, uvoz te žitarice, a moglo bi se dogoditi u mjesecima koji su pred nama da dođe do povećanja cijena kruha te ostalih pekarskih proizvoda.

– Mi svakako uvozimo. Ta 2022. godina je, zbog nemara i nevremena, bila katastrofalna po pitanju prinosa pšenice. Prinosi su za 50 posto manji, a kvaliteta katastrofalno loša. Ne znam da smo imali domaćih prinosa od 15 do 20 posto najviše, sve ostalo je iz uvoza – komentirao je ranije Bićo. 

Oglasi
LM