Migrantska ruta preko Bosne i Hercegovine i dalje je aktivna, a broj migranata koji su tijekom ove godine ilegalno ušli u državu značajno je povećan. Prema podatcima Službe za poslove sa strancima BiH, više od 16.300 stranih državljana registrirano je u prihvatnim centrima u Sarajevu i Bihaću, što je za 43 posto više nego prošle godine. U njima trenutačno boravi oko 1.400 osoba.
– Povećan je i broj tražitelja azila, ali samo iz razloga što na taj način mogu boraviti u BiH nekih 15 dana, dok im zemlje Europske unije i dalje ostaju krajnje odredište. Pakt o migracijama i azilu, koji je stupio na snagu u EU, BiH je donio mnogo više zahtjeva za prihvat migranata na temelju sporazuma o readmisiji. U četvrtak sam boravio u Zagrebu, na sastanku s Upravom za granice, gdje smo zaključili da bi Europska komisija, putem međunarodnih organizacija IOM-a, UNHCR-a i drugih, trebala pružiti značajniju pomoć BiH u sprječavanju ili usporavanju ulaska migranata u državu – kaže ravnatelj Službe za poslove sa strancima BiH Žarko Laketa.
Iako bosanskohercegovačke agencije situaciju drže pod kontrolom, Laketa dodaje kako migrantska kriza od samoga početka donosi i sigurnosne probleme. Zabilježeni su slučajevi narušavanja javnog reda i mira, pa i teških kaznenih djela. Laketa posebno ističe manji broj skupina i pojedinaca koji se bave organiziranim krijumčarenjem ljudi balkanskom rutom.
– Doista bi trebalo posvetiti veću pozornost zaštiti granice BiH jer brojka od 16.000 zabrinjava, prije svega, zbog činjenice da su te osobe ušle ilegalno, izvan graničnih prijelaza. Granična policija mora napraviti kvalitetnu analizu, identificirati i označiti mjesta ulaska. Posebno zato što je FRONTEX došao na granicu i tu se mora napraviti određeni pomak – ističe Laketa.
Sigurnosni rizik
Kao stručnjak koji se već 30 godina bavi policijskim poslovima i prepoznaje sigurnosne rizike, Laketa ocjenjuje kako bi opseg migracija i opterećenje bosanskohercegovačkih službi bili znatno manji da je bilo više razumijevanja za inicijative bivšeg ministra sigurnosti BiH Fahrudina Radončića.
Podsjetimo, Radončić je na samom početku migrantske krize ilegalne migracije okarakterizirao kao ozbiljno sigurnosno, a ne samo humanitarno pitanje, ističući kako bosanskohercegovačke institucije nisu znale ni identitet tisuća migranata. Zalagao se za odlučniji pristup i izmještanje migranata s ulica pojedinih bosanskohercegovačkih gradova, a od Bruxellesa je istodobno tražio da, umjesto izdvajanja novca za smještaj i hranu, pomogne u procesu deportacija i jačanju Granične policije BiH, s obzirom na to da migranti u BiH stižu preko Grčke, države članice EU-a.
– Da je tada bilo mudrih glava u politici i struci, ne bi došlo do ovakvih razmjera migracija u BiH. Tada je trebalo zatvoriti granicu BiH, postojalo je dosta načina da se to učini. Na stranu poštovanje ljudskih prava, na što smo obvezni kada migranti dođu u BiH, ali ne možete ilegalno ući u državu. Da je netko tada shvatio izjave ministra Radončića, mislim da bi sada bilo mnogo lakše. O mojoj tvrdnji i tadašnjim stavovima ministra Radončića govori i podatak da je i EU od tada napravila zaokret od 360 stupnjeva, donijela Pakt o migracijama i azilu te da sada bilježi manji broj dolazaka u Njemačku, Francusku i druge zemlje – ističe Laketa.
