Udruženje poljoprivrednika Federacije BiH traži od nadležnih tijela u Bosni i Hercegovini, prvenstveno od Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, hitne mjere za zaštitu domaće poljoprivredne proizvodnje.
Posebno upozoravaju na stanje u sektoru proizvodnje mlijeka, u kojem otkupljivači snižavaju otkupne cijene, zbog čega proizvođači ne mogu pokriti troškove proizvodnje. Situaciju dodatno otežava sušna godina koja je ugrozila proizvodnju stočne hrane, o kojoj ovisi prehrana stoke tijekom zime.
Kako navode, sve to dovodi proizvodnju na rub propasti, a od nje živi velik broj obitelji.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo naglasio je da bi domaći proizvođači sirovog mlijeka mogli zadovoljiti potrebe domaćeg tržišta te kao najučinkovitiju mjeru zaštite domaće proizvodnje navodi smanjenje uvoza tog proizvoda.
Dugoročno bi, kaže, trebalo razmišljati o osnivanju domaćih sirana za proizvodnju sira i drugih mliječnih proizvoda.
„Proizvođači mlijeka mogu zadovoljiti domaće tržište, ali problem su skuplji proizvodi poput sireva jer mi izvozimo mlijeko, a uvozimo skupe sireve koji se proizvode od tog istog mlijeka. Zašto se ne ulaže u sirane kako bismo imali i proizvodnju sira i ostalih mliječnih proizvoda“, kazao je Bićo.
Ističe da je stanje općenito kritično u domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji, posebno nakon dugotrajnog razdoblja suše. Šteta na silažnom kukuruzu veća je od 50 posto, zbog čega je smanjena proizvodnja stočne hrane i ugrožena prehrana stoke tijekom zime.
Bićo kaže da u Federaciji BiH raste proizvodnja sirovog mlijeka, ponajprije otkako je Srbija u svibnju prošle godine, radi zaštite vlastitih proizvođača, zabranila uvoz mlijeka iz BiH.
Zbog toga domaći otkupljivači snižavaju cijenu pa za litru sirovog mlijeka plaćaju od 55 do 80 feninga, što ni približno ne pokriva troškove njegove proizvodnje.
„Trenutačno govorimo o sektoru proizvodnje mlijeka, ali ugrožena je cjelokupna primarna proizvodnja. Otkupna cijena litre mlijeka ne može pokriti troškove proizvodnje te iste litre, bez obzira na poticaje. Situacija tako polako izmiče kontroli, a prijeti i gašenje farmi, posebno zato što će nedostajati stočne hrane. Tražimo da se poduzmu mjere.
S obzirom na to da proizvodnja raste jer nema tržišta, može se smanjiti uvoz sirovog mlijeka. To bi značilo da bi građani morali konzumirati domaće mlijeko i da bismo svoje mlijeko plasirali na domaće tržište. To je, prema našem mišljenju, jedino rješenje. Dugoročno treba raditi na osnivanju sirana kako bismo imali vlastite visokokvalitetne proizvode koji su cjenovno znatno skuplji“, istaknuo je Bićo.
Napomenuo je da je za zabranu uvoza, uvođenje prelevmana i carina nadležno Vijeće ministara BiH, koje o tome u posljednje četiri godine nije ni govorilo.
„Čak su i dodatno otežali situaciju, primjerice proizvođačima mesa, pa je proizvodnja mesa u Bosni i Hercegovini gotovo nestala. Zabranjen je uvoz mesa kojega nemamo, a odobren uvoz mlijeka kojega imamo u izobilju. Sve je pušteno da se domaća proizvodnja uništi. Pokušavali smo, a sada smo tu gdje jesmo“, dodao je Bićo.
Bićo kaže da će zbog trenutačnog stanja u poljoprivredi sljedećeg tjedna dogovarati konkretne korake jer ljudi neće tako lako odustati od onoga u što su uložili život i mnogo novca. Brojne obitelji žive od te proizvodnje i školuju svoju djecu.
„Nećemo dopustiti da sve to nestane preko noći. Pronaći ćemo način. U konačnici, sami ćemo blokirati granice i zaustavljati cisterne koje uvoze mlijeko i tako ugrožavaju naše proizvođače. Dosad smo bili pristojni i čekali da nositelji vlasti nešto poduzmu“, naglasio je Bićo.
Podsjetio je da je ugrožena cjelokupna poljoprivredna proizvodnja, ponajprije zbog nekonkurentnosti, nesigurnog otkupa i brojnih drugih problema.
„Obećali su nam pomoć i u gorivu za proljetnu sjetvu, u količini od 2,5 milijuna litara, ali to se dosad nije dogodilo. Ljudi kupuju gorivo po cijeni od četiri KM po litri i obavljaju jesensku sjetvu, a tako su radili i tijekom žetve. To drastično povećava troškove proizvodnje, a posljedično i cijenu gotovog proizvoda. Sve to nije dobro ni za državu, ni za građane, ni za proizvođače“, naglasio je Bićo.
Dodao je da je slična situacija i u Republici Srpskoj.
„Najlakše je blokirati ceste i granice. Dosad to nismo činili iz obzira prema građanima. Ne želimo biti dežurna smetala. Nadali smo se da će nositelji vlasti pokušati riješiti problem, ali izgleda da od toga neće biti ništa“, poručio je Bićo.
