Na današnji dan prije 39 godina počele su 14. Zimske olimpijske igre u Sarajevu.
Grad ispod Trebevića dobio je organizaciju pored japanskog Saporra i švedskih gradova Faluna i Göteborga. Tih dana, 1984. godine, Sarajevo je postao središte svijeta i temelj svim budućim zimskim olimpijadama.
Bila je to prva zimska Olimpijada u nekoj socijalističkoj zemlji i rezultat sedmogodišnjih priprema, nakon što je Sarajevo u svibnju 1978. godine izabrano za domaćina. Glasanje se pokazalo uvjerljivim jer je Sarajevo dobilo 36 glasova od mogućih 39. Veliku čast da priopći ovu radosnu vijest građanima tadašnje Jugoslavije imao je poznati bh. sportski novinar Nikola Bilić.
Starije generacije i danas prepričavaju kako je pred odluku u Atini poznata engleska novinarka Pet Besford napisala: “Ukoliko se opredijelite za Saporro, Japanci će vam ponuditi avion da skoknete do Tokija. Ako se opredijelite za Göteborg, Šveđani će vam omogućiti da vidite fjordove i ledene sante. Ako vaš izbor budu Jugoslavija i Sarajevo, dočekat će vas široka i iskrena srca – toplo, ljudski, sa svojim planinama i snježnim terenima”.
Natjecanja su održana u alpskom skijanju (Bjelašnica i Jahorina), bobu i sankanju (Trebević), hokeju i umjetničkom klizanju (Zetra i Skenderija), biatlonu, nordijskom skijanju i ski skokovima (Igman), podsjeća oslobodjenje.ba.
Jugoslovenski zimski sport baš te godine i na toj olimpijadi doživio je svoj najveći procvat. Legendarni skijaš Jure Franko nekadašnju državu doveo je do transa kada je osvojio prvu medalju na ZOI u povijesti Jugoslavije. Bio je srebreni u veleslalomu i sasvim sigurno najpopularnija osoba u zemlji tih dana.
Sarajevo je 1984. godine cijelom svijetu pokazalo da ljudi sa svih krajeva svijeta mogu živjeti u slozi i prijateljstvu. Nema sumnje da je Sarajevo tih dana bilo jedan od najekskluzivnijih gradova svijeta, središte zimskih sportova, ali i gostiju iz svjetskog jet-seta.
Bajka u gradu na Miljacki trajala je od 8. do 19. veljače. Olimpijada za vlasti tadašnje Jugoslavije bila je sjajna prilika da državu predstave u najboljem mogućem svjetlu i u tom nastojanju nije ih poremetila ni velika ekonomska kriza koja je SFRJ pogodila početkom osamdesetih godina. Potrošena su znatna sredstva te sagrađen veliki broj impozantnih građevina i ostale infrastrukture. U tome su vlasti imale podršku Sarajlija, a već prije samog održavanja igre su dovele do povećanja zanimanja za zimske sportove.
Poznata je priča da je nakon mjeseci bez snijega u noći između 7. i 8. veljače, nakon što je najbolja jugoslavenska klizačica Sandra Dubravčić točno u 15.44 sati (7. veljače) upalila olimpijski plamen na stadionu Koševo, pao snijeg.
