”Domaći političari su obećali još 12. lipnja 2022., tijekom sastanka s predsjednikom europskog vijeća Charlesom Michaelom, da će građanima omogućiti fer i pravedne izbore. Nažalost do danas to nisu učinili. Puno su razgovarali o tome, ali rezultata nije bilo, tako da sam krajem prosinca prošle godine najavio da ću upotrijebiti bonske ovlasti ako se ne dogovore.
Dogovor nije postignut, a vrijeme im curi”, rekao je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt u intervjuu za ‘Dnevni avaz’, komentirajući mogućnost nametanja Izbornog zakona. Komentirajući zeleno svjetlo za početak pregovora s EU, Schmidt je ponovio kako naša zemlja sada igra u ”višoj ligi”.
Ozbiljan posao
”Bh. političari trebaju biti svjesni da pred nama stoji ozbiljan i enorman posao kojeg se trebaju prihvatiti. To bi moglo biti iznenađenje za ljude poput Milorad Dodika, a u budućnosti će primjerice odluke Europskog suda pravde u Luksemburgu biti jednako važne kao odluke Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, koji će ulaziti u detalje nacionalnog zakonodavstva u BiH”, smatra Schmidt dodajući da ako ono ne bude u skladu s europskim zakonom, plaćat će kazne.
Izborni integritet
Prema posljednjim informacijama, koje je objavio Radio Sarajevo (RSA), izmjene će se ticati većinom izbornog integriteta, a što se tiče novih tehnologija – otvorit će se put za njihovo uvođenje, ali neće biti obvezne. Središnje izborno povjerenstvo bi prema novim odredbama, trebalo birati predsjednike svih biračkih odbora u cijeloj državi, za razliku od dosadašnjeg zakona gdje ih biraju politički subjekti. Još jedna promjena je, kako piše RSA bila u opticaju, u vezi s brojem mandata iz izbornih jedinica, ali je u zadnjem trenutku odlučeno da se ne ide u ovu promjenu. U ponedjeljak je i američko veleposlanstvo u BiH objavilo izjavu povodom predloženih amandmana na Izborni zakon BiH od strane Ministarstva pravde BiH.
Amerika: ”Predložene izmjene neće doprinijeti”
Kako se navodi, Amandmani na Izborni zakon BiH, koje je predložilo Ministarstvo pravde, nažalost, ”malo bi doprinijeli jačanju integriteta izbornog sustava u BiH”. ”Kao što pravni stručnjaci stalno naglašavaju, za provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava u vezi s Predsjedništvom BiH potrebno je promijeniti Ustav BiH. Ovim prijedlogom bi se defakto uvela hrvatska izborna jedinica u Federaciji BiH, o čemu je bilo govora i što je odbačeno za vrijeme razgovora – koje su pomogle SAD i EU – o ustavnoj i izbornoj reformi 2021. i 2022. godine”, navodi se. Američko veleposlanstvo navodi kako se ”neće postići napredak po pitanju provedbe presuda Europskog suda za ljudska prava u vezi s Predsjedništvom BiH ukoliko HDZ BiH nastavi da nanovo predlaže i insistira na politički i pravno problematičnim izmjenama Izbornog zakona BiH”, naveli su iz Veleposlanstva.
Podsjetimo, u prijedlogu Ministarstva pravde, između ostalog, navodi se kako “svi kandidati Hrvati čine listu hrvatskih kandidata”. ”Izabran je kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet županija, i to: Hercegovačko-neretvanskoj, Srednjobosanskoj, Zapadnohercegovačkoj, Herceg-Bosanskoj i Posavskoj. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet”, stoji u prijedlogu Ministarstva pravde BiH.
Dodik objavio što će učiniti ako Schmidt nametne
Podsjetimo, ranije je predsjednik HDZ-a BiH, Dragan Čović, rekao kako da “uplitanje Christiana Schmidta u evropski put BiH, kao i najave samo tehničkih izmjena Izbornog zakona, nije vjetar u leđa nego bura u prsa”. S druge strane, Milorad Dodik, čelnik SNSD-a, rekao je kako će ova stranka istupiti iz procesa usvajanja dokumenata neophodnih za europski put BiH ako Schmidt nametne bilo šta.
