Mladi u Bosni i Hercegovini nisu odustali od želje za obitelji i roditeljstvom, ali odluku o tome kada će je zasnovati sve više određuju siguran posao, mogućnost samostalnog stanovanja, dostupnost vrtića i sposobnost usklađivanja rada i brige o djetetu. Iako županije u Federaciji Bosne i Hercegovine razvijaju sve širi krug mjera podrške obiteljima i mladima, pregled tih mjera pokazuje da mjesto prebivališta i dalje u velikoj mjeri određuje kakvu će i koliku pomoć obitelj moći dobiti.
Upravo zato se pronatalitetna politika ne može promatrati samo kroz iznos koji roditelji dobiju nakon rođenja djeteta. Ako mladi nemaju mogućnost da se osamostale, riješe stambeno pitanje ili osiguraju dostupnu brigu o djeci, jednokratni poticaji teško mogu biti odgovor na mnogo širi demografski problem. Pregled mjera koje se trenutno provode u Federaciji Bosne i Hercegovine pokazuje da se sustav podrške postupno širi, od porodiljskih naknada, dječjeg dodatka i pomoći za novorođenčad, preko subvencioniranja vrtića i produženog boravka, do subvencija za kiriju, stambene kredite i prvo rješavanje stambenog pitanja. Takav pristup potvrđuju i rezultati istraživanja Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija (UNFPA), objavljeni u srpnju ove godine.
Istraživanje provedeno 2025. među 758 ispitanika iz BiH u dobi od 18 do 39 godina pokazalo je da mladi i dalje žele obitelj, ali odluke odgađaju zbog ekonomskih i drugih prepreka. Kao veoma važan razlog za odgađanje roditeljstva 36 posto ispitanika navelo je financije, 35 posto pronalazak odgovarajućeg partnera, 33 posto zdravstvena pitanja, a 24 posto nedostatak odgovarajućeg stana- piše Fena . Kod sklapanja braka financijsku nesigurnost kao veliku prepreku vidi 32 posto ispitanika, a stanovanje 18 posto. UNFPA u analizi ukazuje na svojevrsni lanac životnih odluka – stabilno zaposlenje prethodi samostalnom stanovanju, ono stabilnom partnerstvu, a partnerstvo roditeljstvu. Ako nedostaje jedna od tih karika, naredni koraci se pomjeraju. Zato regionalni izvještaj zaključuje da financijski poticaji koji se pojavljuju tek u trenutku kada bi mladi trebalo dobiti dijete imaju ograničen domet ukoliko prije toga nisu riješene prepreke u zapošljavanju, stanovanju, zdravstvu i usklađivanju obiteljskog i poslovnog života.
Brojevi pokazuju zbog čega se o tome sve češće govori kao o razvojnom, a ne samo socijalnom pitanju. U Federaciji BiH je tijekom 2025. godine rođeno 15.387 djece, dok je umrla 20.541 osoba, pa je prirodni priraštaj bio negativan za 5.154 stanovnika. Negativan prirodni priraštaj zabilježen je u devet od deset županija. Jedini izuzetak bio je Zapadnohercegovačka županija, sa 919 rođenih i 779 umrlih, odnosno pozitivnim prirodnim priraštajem od 140. Federalni zavod za programiranje razvoja upozorava da broj živorođenih kontinuirano pada, a ukupna stopa fertiliteta u FBiH je 2024. iznosila 1,12 djeteta po ženi, znatno ispod približno 2,1 potrebnih za prostu reprodukciju stanovništva. Isti Zavod ukazuje i na neujednačenost financijskih izdvajanja za zaštitu obitelji, djece i mladih na području Federacije.
Dio razlika među kantonima ublažen je federalnim Zakonom o materijalnoj podršci obiteljima s djecom. Dva osnovna prava uređena na razini Federacije su dječji dodatak i novčana pomoć nezaposlenoj porodilji, dok kantoni mogu utvrđivati dodatna prava u skladu sa svojim mogućnostima. S obzirom na to da je najniža plaća u FBiH za 2026. utvrđena na 1.027 KM, dječji dodatak, koji iznosi 19 posto minimalne plaće, iznosi oko 195 KM mjesečno. Pravo je, uz određene izuzetke, vezano za prihodovni cenzus od 40 posto minimalne plaće po članu domaćinstva, odnosno oko 411 KM. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike navodi da je za dječji dodatak u 2026. planirano 228 milijuna KM i da ga prima gotovo 100.000 djece.
Nezaposlena porodilja po federalnom zakonu ostvaruje 55 posto minimalne plaće, odnosno oko 565 KM mjesečno, najduže 12 mjeseci. Istovremeno je treću godinu zaredom planirano 16 milijuna KM za jednokratnu pomoć od 1.000 KM za svako novorođeno dijete u Federaciji. Međutim, naknade zaposlenim porodiljama i brojna dodatna prava još su uređeni županijski propisima. Upravo tu nastaju razlike. Federalni zavod za programiranje razvoja konstatira da se naknada zaposlenoj porodilji i dalje isplaćuje u skladu s županijskim pravilima, dok se dodatne subvencije, vrtići, stanovanje i druga prava razvijaju različitom dinamikom. Federacija je istovremeno napravila još jedan korak prema demografskoj politici, od 200 milijuna KM pomoći dodijeljene županijama, svaka županija je obavezan najmanje 20 posto svog iznosa utrošiti na demografske politike i mjere i o tome izvijestiti do kraja 2026. godine. To znači da je najmanje 40 milijuna KM federalnog transfera vezano upravo za tu namjenu. Međutim, obim pomoći i dalje u značajnoj mjeri ovisi od mjesta prebivališta. Dok pojedine županije razvijaju širi paket podrške koji prati mlade i prije nego što dobiju dijete, u drugim sredinama pomoć je i dalje uglavnom koncentrirana na razdoblje nakon rođenja.
Županija Sarajevo posljednjih godina podršku obitelji širi izvan klasičnih novčanih naknada. U proračunu za 2026. zadržana je razina porodiljskih naknada od 1.261 KM, dok sustav zaštite obitelji s djecom, uz federalna prava, obuhvaća dodatnu pomoć zaposlenim i nezaposlenim porodiljama, pomoć za opremu novorođenčeta i prehranu djeteta. Poseban dio politike usmjeren je na predškolski odgoj – za sufinanciranje boravka djece u privatnim vrtićima u školskoj 2026/27. osigurano je 17 milijuna KM, uz subvenciju od 235 KM mjesečno za cjelodnevni i 120 KM za poludnevni boravak te dodatne pogodnosti za obitelji s troje i više djece. Nova dimenzija politike prema mladima otvorena je stanovanjem. U rujnu je raspisan javni poziv kojim mladi bračni i izvanbračni parovi od 18 do 35 godina mogu dobiti do 300 KM mjesečno za najamninu tijekom 12 mjeseci. Za program je u 2026. osigurano 300.000 KM. Inicijativu za ovu mjeru pokrenuo je predsjedavajući Skupštine Županije Sarajevo Elvedin Okerić, koji je u srpnju 2022. godine podnio zastupničku inicijativu Skupštini KS sa ciljem da se sistemski pomogne mladim parovima koji nemaju početni kapital niti su kreditno sposobni za kupovinu vlastite nekretnine.
Tuzlanska županija također kombinira novčanu podršku, predškolski odgoj i mjere ekonomskog osamostaljivanja. Dodatnom županijskom pomoći porodiljske naknade u 2026. dostižu 996 KM za zaposlene čija je osnovna naknada niža od tog iznosa, dok nezaposlene porodilje uz federalnu naknadu dobivaju dodatak iz županijskog proračuna do istog ukupnog iznosa. Uz ranije subvencije vrtića za socijalno osjetljive kategorije, ove godine uveden je širi program kojim 1.140 djece dobiva po 700 KM za troškove boravka u predškolskim ustanovama, za što je izdvojeno 770.000 KM. TŽ istovremeno ulaže u samu dostupnost vrtića. Za izgradnju javnih predškolskih ustanova u sredinama koje ih nemaju i unapređenje postojećih prvobitno je planirano 900.000 KM, uz dodatna sredstva za opremu i didaktički materijal. U kolovozu su ugovoreni kapitalni projekti vrijedni 892.292 KM, od čega 736.000 KM za Kalesiju i Teočak, koje nemaju javnu predškolsku ustanovu. Broj djece obuhvaćene predškolskim sustavom u županiji povećan je s 3.388 u pedagoškoj 2022/23. na 4.964 u tekućoj pedagoškoj godini. Uz to, od programa podrške mladima u vrijednosti 954.000 KM, 300.000 KM namijenjeno je subvencioniranju kamata na stambene kredite, a 280.000 KM razvoju poduzetništva mladih.
U Zeničko-dobojskoj županiji najveći pojedinačni iznos usmjeren je na porodiljske naknade. Za zaposlene i nezaposlene porodilje u 2026. planirano je 49 milijuna KM, mjesečna naknada iznosi 1.000 KM, a prošle godine koristilo ju je oko 4.100 porodilja. Cjelokupan program Ministarstva rada, socijalne politike i izbjeglica za ovu godinu vrijedan je 79,2 milijuna KM. Na županijsku podršku, međutim, nadovezuju se vrlo različite mjere gradova i općina. Podaci koje je Vlada ZDŽ prikupila za 2025. pokazuju, naprimjer, da je u Usori pomoć iznosila 500 KM za prvo i drugo, a 1.000 KM za treće i svako naredno dijete; Tešanj je izdvajao 500 KM za treće i svako naredno dijete, a Grad Zenica 330 KM za drugo i svako naredno dijete. Doboj Jug je pomoć određivao prema redoslijedu rođenja – 600 KM za prvo i drugo, 900 KM za treće i 1.100 KM za četvrto i svako naredno dijete. To pokazuje da čak i unutar iste županije mjesto prebivališta može značajno promijeniti ukupan iznos podrške koju obitelj dobije.
Srednjobosanska županija ove je godine izmijenila zakon kako zaposlena porodilja ne bi mogla primati manje od nezaposlene. Ranije je minimalna naknada zaposlenoj porodilji bila vezana za 55 posto najniže plaće iz prethodne godine, dok je kod nezaposlene korištena minimalna plaća iz tekuće godine, što je nakon rasta minimalne plaće dovelo do razlike između dvije kategorije. Skupština SBŽ je u veljači izmjenom zakona tu razliku uklonila. Podrška u SBŽ nije ograničena na porodiljske naknade. Županija ima sustav subvencioniranja boravka djece u predškolskim ustanovama u rasponu od 30 do 100 posto troška, ovisno od kategorije obitelji, a pravo na 30-postotnu subvenciju predviđeno je i za djecu iz obitelji s dvoje i više djece. Sustav se nastavlja primjenjivati i u 2026. godini. Za drugo polugodište školske 2025/26. Županije je izdvojila i 140.000 KM za sufinanciranje troškova prijevoza učenika osnovnih škola.
Unsko-sanska županija zadržava vlastiti obračun naknade zaposlenim majkama, zasnovan na 50 posto prosječne plaće ostvarene u šest mjeseci prije poroda, uz propisani minimalni prag. Međutim, mjere usmjerene prema mladima ove godine proširene su na stanovanje. U kolovozu su raspisana dva odvojena javna poziva – jedan za subvencioniranje stambenog zbrinjavanja mladih, a drugi za subvencioniranje dijela zakupnine stana ili kuće, nakon čega su donesene i odluke o oba programa. Time se podrška ne veže samo za one koji mogu kupiti nekretninu, nego i za mlade koji stambeno pitanje trenutno rješavaju kao podstanari.
Hercegovačko-neretvanska županija razvila je drukčiji model stambene podrške. Mlade obitelji koje prvi put rješavaju stambeno pitanje mogu dobiti refundaciju plaćenog poreza na promet nekretnina, odnosno rente i troškova uređenja građevinskog zemljišta. Za tu namjenu u 2026. osigurano je 750.000 KM. U prethodne dvije godine pravo je ostvarila 141 mlada obitelj, kojoj je isplaćeno ukupno 908.700 KM, dok je samo u prva dva mjeseca ove godine 16 obitelji dobilo 108.300 KM. HNŽ je istovremeno za naknade majkama u radnom odnosu u ovogodišnjem proračunu planirao četiri milijuna KM, za nezaposlene majke 5,215 milijuna, a za jednokratnu pomoć za opremu novorođenčeta 750.000 KM.
U Zapadnohercegovačkoj županiji, jedinoj županiji koja je 2025. imala pozitivan prirodni priraštaj, nezaposlena majka u 2026. prima 564,85 KM mjesečno tijekom 12 mjeseci, dok se za treće i svako naredno dijete isplaćuje 513,50 KM mjesečno. Županija izdvaja i sredstva za opremanje novorođene djece, nabavku udžbenika za osnovce i prijevoz učenika, dok se na te mjere nadovezuju programi gradova i općina. Upravo lokalna razina pokazuje koliko paket podrške može biti širi od jedne županijske naknade. U Širokom Brijegu za svako novorođeno dijete propisano je jednokratnih 500 KM. Ljubuški u 2026. subvencionira privatne vrtiće sa 70 KM mjesečno po djetetu jasličke i 60 KM po djetetu predškolske dobi, uz ograničenje cijene koju vrtić može naplatiti roditeljima na 240 odnosno 220 KM. U Posušju je odlukom lokalne vlasti utvrđena pomoć od 500 KM za treće i 1.000 KM za četvrto i svako naredno novorođeno dijete. Općina Grude, s druge strane, u proračunu ima 817.000 KM za prijevoz učenika, 400.000 KM za Dječji vrtić Grude te posebna izdvajanja za produženi boravak učenika. Županija je ove godine osigurao i milijun KM za izgradnju novog javnog vrtića u Posušju. Pozitivan prirodni priraštaj ŽZH ne znači, međutim, da se takav rezultat može pripisati pojedinačnoj naknadi ili programu. Na broj rođenih utječu dobna struktura stanovništva, migracije, zaposlenost, broj žena u fertilnoj dobi i drugi faktori, pa bi za ocjenu efekata konkretne mjere bila potrebna dugoročnija analiza.
Posavska županija već nekoliko godina ima poseban zakon za pomoć mladim obiteljima koje prvi put rješavaju stambeno pitanje. Za 2026. je za stambeno zbrinjavanje mladih obitelji i socijalnih kategorija utvrđen grant od 550.000 KM, iz kojeg se financiraju postojeće obveze i novi korisnici, a novi javni poziv objavljen je krajem kolovozu. U kolovozu je županijski doplatak za djecu povećan sa 70 na 80 KM mjesečno.
Bosansko-podrinjska županija podršku je više usmjerila kroz sustav prava obitelji s djecom. Među naknadama koje su redovito isplaćivane i u 2026. su pomoć nezaposlenoj majci za vrijeme trudnoće i poroda, pomoć zaposlenoj porodilji, jednokratna pomoć za opremu novorođenčeta, pomoć za prehranu bebe i majke dojilje te posebna pronatalitetna naknada za treće, četvrto i peto dijete. Za ta prava je samo za kolovoz isplaćeno oko 291.000 KM.
HBŽ ove je godine uveo univerzalniju jednokratnu mjeru, 1.200 KM za svako dijete rođeno u 2026. godini, uz propisane uvjete državljanstva i prebivališta. Pregled županijskih politika pokazuje i bitnu razliku u samom dizajnu mjera. Županija Sarajevo i Unsko-sanska županija uveli su pomoć za plaćanje kirije, Tuzlanska subvencionira kamate na stambene kredite, HNŽ vraća dio troškova vezanih za kupovinu ili gradnju prve nekretnine, dok Posavska ima poseban sustav subvencioniranja prvog rješavanja stambenog pitanja. Subvencija kamate pomaže onome tko već može dobiti stambeni kredit. Povrat poreza pomaže nakon kupovine nekretnine. Subvencija najamnine može obuhvatiti i par koji još nema kreditnu sposobnost niti kapital potreban za kupovinu stana. Slična razlika postoji između jednokratne pomoći nakon rođenja i usluge koja traje godinama. Tisuću KM za novorođenče pomaže u prvim troškovima, ali subvencionirani vrtić, produženi boravak, besplatni udžbenici ili mjesečni dodatak utječu na obiteljski proračun mnogo duže. Prava obitelj ovise od toga jesu li roditelji zaposleni, koliki su prihodi domaćinstva, koliko imaju djece, koriste li javni ili privatni vrtić, jesu li podstanari ili kupuju prvu nekretninu, kao i od mjesta prebivališta. Na županijske i federalne mjere dodatno se nadovezuju programi gradova i općina, od naknada za novorođenčad i sufinanciranja vrtića do stambenih i drugih poticaja, zbog čega dvije obitelji s gotovo istim prihodima i brojem djece mogu imati različite razine javne podrške. Takve razlike otvaraju i pitanje što se uopće može smatrati pronatalitetnom politikom.
Naknada za treće dijete izravno je osmišljena s pronatalitetnim ciljem. Besplatan udžbenik, produženi boravak ili subvencija vrtića prvenstveno su obrazovna i socijalna mjera. Povoljniji stan za mlade može biti stambena politika. Program samozapošljavanja pripada ekonomskoj politici. Za mladu osobu koja odlučuje može li zasnovati obitelj, međutim, granice između tih resora nisu tako jasne. Stanarina, sigurnost zaposlenja, cijena vrtića i mogućnost da dijete ostane u produženom boravku nakon završetka nastave dio su istog kućnog proračuna i organizacije svakodnevnog života. U tome je i razlika između politike koja reagira nakon rođenja djeteta i politike koja pokušava stvoriti uvjete da mladi odluku o roditeljstvu uopće mogu donijeti.
Podaci UNFPA-e sugeriraju da problem nije moguće svesti na pretpostavku da mlađe generacije ne žele djecu. Ispitanici žele partnerstvo i obitelj, ali financijsku sigurnost, posao i samostalno stanovanje vide kao korake koji tome prethode. Istovremeno, unatoč sve većem broju pojedinačnih programa podrške, ukupna demografska slika Federacije ostaje nepovoljna. Prošle godine umrlo je više od 5.000 ljudi nego što je rođeno. Prošle godine je završena s više od 5.000 umrlih nego rođenih. To ne znači da određene mjere nemaju efekta, niti se njihov rezultat može pouzdano mjeriti na osnovu jedne godine, ali pokazuje da se demografska politika ne može ocjenjivati samo prema visini jedne naknade ili broju korisnika jednog programa. U Federaciji BiH tako se postupno gradi širi sustav podrške, od federalnog dječjeg dodatka i pomoći novorođenčadi, preko županijskig porodiljskih naknada, do subvencija vrtića, stanovanja i školskih programa. Ali taj sustav i dalje nije jedinstven.
Za mlade zato nije važno samo koliko će podrške dobiti nakon rođenja djeteta. Jednako je važno mogu li prije toga pronaći posao od kojeg mogu živjeti i stan koji mogu platiti, a nakon rođenja mjesto u vrtiću, dostupnu brigu o djetetu i podršku koja neće prestati nakon prve godine.
