viteski.ba logo
Zrak u vitezu
Vrijeme objave: 19.01.24 @ 06:25

Bosna i Hercegovina je zemlja koja ovisi o uvozu, pa tako i uvozu lijekova. Na bosanskohercegovačkom tržištu prisutan je čak 201 proizvođač lijekova, od kojih je tek osam domaćih

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iako Bosni i Hercegovini prijeti nestašica 25 vrsta lijekova, farmaceuti ohrabruju da na njihovim policama ima dovoljno zamjenskih medikamenata, piše Večernji list BiH. No, pacijenti alternative uglavnom ne žele.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Žale se da bh. tržištu nedostaje i inovativnih lijekova. Antidepresiva i lijekova za smirenje zato ima dovoljno, a njih se najviše i kupuje.

Da određeni lijekovi uskoro neće biti dostupni na bh. tržištu, građane nije iznenadilo. Kažu, nije to ni prvi ni posljednji put. Točnije, problematično je 25 vrsta lijekova. U najvećoj mjeri riječ je o nestašici privremenog karaktera, dok tri vrste lijekova trajno neće biti dostupne.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ravnateljica Agencije za lijekove i medicinska sredstva Nataša Grubiša poručila je da za sada nema opasnosti, ali da bi iduća godina mogla biti problematična. No, alternativa postoji. – Za veliki broj lijekova postoje odobrene paralele (isti lijek drugih proizvođača), što čini tržište BiH dovoljno konkurentnim i ujedno našim pacijentima omogućava zadovoljavajuću dostupnost lijekova – kaže Grubiša. Ipak, prema riječima farmaceuta, građani nerado prihvaćaju zamjenske lijekove. Razlog je nepovjerenje. – Pacijenti ne vole zamjene, ne vole zamjenske lijekove, ne vjeruju u drugu terapiju, nego samo u onu koju im je liječnik propisao. Mi sve svoje potrebe pokrivamo domaćom proizvodnjom, otprilike 70% lijekova koji se prometuju u ljekarnama naša domaća farmaceutska industrija može pokriti, 30% spada u uvoz – navodi Adisa Džananović, magistra farmacije. BiH je zemlja koja ovisi o uvozu, pa tako i uvozu lijekova. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH uradila je krajem 2023. izvješće o prometu lijekova tijekom 2022. u BiH koje se zasniva na podacima o realiziranom uvozu lijekova inozemnih proizvođača u BiH i na podacima o prometu lijekova domaćih proizvođača. Od ukupno 43 registrirana veleprometnika lijekova u BiH, 34 su dostavila podatke o realiziranom uvozu lijekova koji imaju dozvolu za promet u 2022., a devet veleprometnika nije uvozilo lijekove u 2022.

Na bh. tržištu prisutan je čak 201 proizvođač lijekova, od kojih je tek osam domaćih. Kada je u pitanju postotni odnos domaćih i inozemnih proizvođača lijekova u ukupnom prometu lijekova koji imaju dozvolu za promet u 2022. godini, u BiH dominira uvoz lijekova inozemnih proizvođača, i to s 83,97% u odnosu na promet domaćih proizvođača, koji iznosi 16,06%. Gledajući financijski udio proizvođača u ukupnom prometu lijekova koji imaju dozvolu za promet (realizirani uvoz lijekova inozemnih proizvođača + promet domaćih proizvođača) u 2022. u BiH, na prvom mjestu je kompanija La Roshe s prometom od 78,322.885,50 KM i s tržišnim udjelom od 8,7%. Slijedi je domaća kompanija Bosnalijek, koja je 2022. imala promet od 57,087.658,28 KM, što čini 6,4% tržišnog udjela. Europska komisija (EK), Mreža nacionalnih agencija za lijekove (HMA) i Europska agencija za lijekove (EMA) objavile su krajem prošle godine prvu verziju popisa kritičnih lijekova Unije. Popis sadrži više od 200 djelatnih tvari lijekova za primjenu u ljudi koji se smatraju ključnima za zdravstvene sustave diljem EU-a/EGP-a, za koje je kontinuitet opskrbe prioritet te za koje se teži izbjegavanju nestašica. Europska regulatorna mreža za lijekove poduzet će radnje za jačanje opskrbnog lanca kritičnih lijekova, popis kritičnih lijekova Unije proširit će se u 2024., a zatim će se redovito ažurirati svake godine. Popis je važan alat za potporu EU u osiguravanju sigurnosti opskrbe i sprječavanju nestašica ključnih lijekova. 

Uvrštavanje na popis ne znači nužno da će lijek u bliskoj budućnosti doživjeti nestašicu, već da je prevencija nestašica posebno važna jer bi potencijalna nestašica mogla prouzročiti značajnu štetu pacijentima i predstavljati važne izazove zdravstvenim sustavima. Lijek se smatra kritičnim ako se koristi kod težih oblika bolesti i ne može se lako zamijeniti drugim lijekovima. Predmetni popis uključuje aktivne tvari lijekova koje obuhvaćaju širok raspon terapijskih područja, uključujući cjepiva i lijekove za rijetke i teške bolesti. Rezultat je ocjene 600 aktivnih tvari preuzetih sa šest nacionalnih popisa kritičnih lijekova.

Oglasi
LM