viteski.ba logo
Zrak u vitezu
OGLAS
Vrijeme objave: 05.04.24 @ 09:18
OGLAS

Otmica, prijetnje i silovanje četrnaestogodišnje djevojčice. Ratni zločin u blizini Cazina počinjen u zimu 1993. godine, a dvadesetak godina kasnije novčano kažnjen.

Najmanje 14 osoba zamijenilo je, u zadnjem desetljeću u Bosni i Hercegovini, kaznu zatvora zbog ratnog zločina za novčanu, podaci su do kojih je Radio Slobodna Evropa (RSE) došao u sudovima i Organizaciji za europsku sigurnost i saradnju (OSCE). Među njima su i oni osuđeni za silovanje u ratu.

OGLAS

– Zaista je sramno da se trguje s takvim zločinima, pogotovo nad ženama koje su pretrpjele silovanje – kaže za Radio Slobodna Evropa Midheta Kaloper, predsjednica Udruženja žrtava rata Foča 92-95. Upravo zbog ratnih zločina u Foči, Haški tribunal je prvi put u povijesti međunarodnog humanitarnog prava seksualno ropstvo u ratu kvalificirao kao zločin protiv čovječnosti.

OGLAS

Za silovanje maloljetnice u Cazinu, Amir Ćoralić, bivši vojnik takozvane Narodne obrane Autonomne pokrajine Zapadna Bosna, platio je kaznu od 36.500 maraka (oko 18.000 eura). Zajedno s dvojicom naoružanih suboraca, on je sredinom prosinca 1993. godine, dva sata iz ponoći, odveo dvije djevojčice iz njihovih obiteljskih kuća.

OGLAS

Kasnije je u automobilu silovao jednu od njih, a za to je pred Županijskim sudom u Bihaću 2015. godine osuđen na godinu zatvora. Iako zakon predviđa minimalno pet godina zatvora za ratni zločin protiv civila, sporazum o priznanju krivnje Ćoraliću je omogućio blažu kaznu, jer je sud priznanje prihvatio kao olakšavajuću okolnost. On je potom iskoristio zakonsku pogodnost i zatvorsku kaznu “otkupio”.

Njegov tadašnji branitelj Omer Abdagić smatra da je obzirom na “visinu kazne”, svrha kažnjavanja postignuta.

– Obzirom na način počinjenja kaznenog djela i posljedice koje su proistekle iz svega toga, smatram da je u to vrijeme kazna adekvatna počinjenom djelu – komentira Abdagić.  On dalje za RSE kaže da je sud u potpunosti prihvatio prijedlog obrane za izricanjem novčane kazne. – A istovremeno da se žrtva u postupku obešteti u cjelosti. Što je i učinjeno – navodi cazinski odvjetnik.

Obeshrabrenje za žrtve

Kakav je odnos pravosuđa prema žrtvama i kakvu poruku ova praksa šalje pita se Midheta Kaloper iz fočanskog udruženja žrtava rata. Ona, dodaje, nije ni imala informacije da zakon u BiH omogućava osuđenim ratnim zločincima da otkupe zatvorsku kaznu.

Kaloper ističe da takva situacija može dodatno demotivirati žrtve da svjedoče u sudskim procesima protiv optuženih za ratne zločine.

– To nameće pitanje da li se uopće isplati svjedočiti, ako oni mogu da otkupe takav zločin. Mi željno iščekujemo bilo kakvu presudu, pa taman ona bila i godinu zatvora, ali da se zločin osudi – navodi Kaloper.

Kako se umjesto zatvorskih izriču novčane kazne?

Na suđenjima za genocid i ratne zločine protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika, sudovi u Bosni i Hercegovini uglavnom primjenjuju Kazneni zakon iz bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) iz 1976. godine.

Praksa je to otkako je Europski sud za ljudska prava, odlučujući u predmetu “Maktouf i Damjanović”, 2013. godine zabranio retroaktivnu primjenu Kaznenog zakona BiH iz 2003.

Kazneni zakon iz bivše Jugoslavije predviđa blaže kazne za ratne zločine protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika, u odnosu na postojeće kaznene zakone u BiH.

Za ratni zločin predviđa kaznu od minimalno pet godina zatvora, ali, ukoliko sud uvaži “olakšavajuće” okolnosti, omogućava izricanje i blažih kazni. Tako su sudovi u BiH proteklih godina kao “olakšavajuće” okolnosti uzimali u obzir priznanje krivnje, obiteljski status i raniju neosuđivanost.

OGLAS
OGLAS
Oglasi
LM