Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na današnjoj sjednici usvojilo je odluku kojom granični prijelazi Svilaj i Izačić dobivaju status prijelaza prve kategorije, čime je nakon višegodišnjeg čekanja riješeno jedno od važnijih prometnih pitanja u zemlji.
Pitanje statusa graničnog prijelaza Svilaj ponovno je došlo u fokus javnosti nakon što je granični prijelaz Gradiška u kratkom roku dobio dozvolu za promet svih vrsta robe. Iako se Svilaj nalazi na jednom od najvažnijih prometnih pravaca u Bosni i Hercegovini, pet godina od otvaranja nije imao punu kategorizaciju. Načelnik općine Anes Osmanović izjavio je kako ova odluka predstavlja veliko olakšanje za cijelu regiju koja gravitira prema Svilaju. „Oduševljeni smo što je nakon pet godina riješena ova trakavica oko našeg graničnog prijelaza“, poručio je Osmanović. Podsjetio je kako je prijelaz otvoren tijekom pandemije koronavirusa, ali da su se godinama kao razlog izostanka potpune kategorizacije navodile proceduralne prepreke. Osmanović je istaknuo i nezadovoljstvo činjenicom da je prijelaz Gradiška dozvolu za promet svih vrsta robe dobio u vrlo kratkom roku.
„Bilo je frustrirajuće gledati kako se Gradiška otvara u roku od nekoliko sati, dok je Svilaj morao čekati pet godina“, rekao je Osmanović. Naglasio je da je Svilaj jedan od najvažnijih graničnih prijelaza u zemlji u smislu infrastrukture. Riječ je o autocestnom prijelazu, s mostom dugim oko 600 metara i širokim 30 metara, dok svaki smjer ima tri trake i zaustavnu traku. „To je zaista impresivan objekt i bilo je neshvatljivo da pet godina nije imao puni kapacitet“, rekao je. Podsjetio je i na apsurdnu situaciju u kojoj je autocesta završena godinama prije mosta. „Autocesta je završena 2017., a most tek 2021. Autocesta čeka most već četiri godine“, rekao je Osmanović.
„Ništa nam ne ide dobro bez pritiska“
Na pitanje vjeruje li da su reakcije javnosti i lokalnih vlasti ubrzale današnju odluku, Osmanović je odgovorio da vjerojatno jesu. „Nažalost, kod nas sve funkcionira tako da ako ne prosvjedujete – ništa“, rekao je. Dodao je da sada očekuje da se odluka što prije provede kako bi prijelaz konačno mogao proraditi punim kapacitetom. Osmanović ističe da problem nije pogodio samo Odžak, već i širu regiju – Gradačac, Modriču, Doboj, Tuzlu, Gračanicu i cijelu Posavinu. „Nismo mogli prevesti ni običnog psa preko Svilaja. Ljudi su morali ići u Gradišku, Brod ili druge prijelaze“, rekao je. Naglasio je da dodatni kilometri znače veće troškove i gubitak vremena za prijevoznike i gospodarstvo. „Svakih 30 do 50 kilometara preusmjeravanja znači dodatni novac i vrijeme“, rekao je.
„Odžak se često osjeća zaboravljenim“
Govoreći o odnosu državnih institucija prema ovoj regiji, Osmanović je rekao da je Posavina često izvan fokusa javnosti i politike.„Osjećamo se kao da nas nitko ne zanima. Geografski smo dobro pozicionirani, uz Savu i Europsku uniju, ali smo daleko od centara odlučivanja“, rekao je. Podsjetio je i na probleme tijekom poplava, kada je, kako kaže, bilo teško skrenuti pozornost javnosti na situaciju u Odžaku.
Svilaj kao buduća sjeverna vrata u BiH
Osmanović smatra da bi potpuna kategorizacija prijelaza mogla otvoriti nove razvojne perspektive za Odžak i cijelu regiju. Posebno naglašava važnost Koridora Vc i buduće veze s autocestom Bijeljina – Banja Luka. „Bit će to glavno prometno čvorište na ulazu i izlazu iz Bosne i Hercegovine“, rekao je. Naglašava da je Odžak već dobro povezan s Hrvatskom i Europskom unijom. „Za pet minuta ste na autocesti Beograd-Zagreb, za 20 minuta u Slavonskom Brodu, a za 40 minuta u Osijeku“, rekao je.
Problem gužvi i graničnih kontrola
Međutim, upozorava da građane i dalje opterećuju velike gužve na granici, posebno tijekom ljetne sezone kada dolazi dijaspora.„Redovi mogu biti dugi i do deset kilometara“, rekao je. Dodao je da bi dodatno olakšanje pružilo ukidanje određenih kontrola tijekom ljetnih mjeseci. Govoreći o lokalnim infrastrukturnim projektima, Osmanović je rekao da se proces razminiranja u općini nastavlja, posebno u području Novog Grada kod Odžaka. „To je bilo jedno od najminiranijih područja i zadovoljni smo dinamikom radova“, rekao je.
Dijaspora se polako vraća
Osmanović je govorio za N1 i o povezanosti Odžaka s dijasporom, podsjećajući da je to povratničko područje koje je nakon rata gotovo u potpunosti uništeno. „Ljudi su obnovili svoje kuće i nisu se odrekli domovine“, rekao je.
Iako je stanovništvo ponovno počelo odlaziti nakon 2005. godine, tvrdi da se situacija posljednjih godina mijenja. „Sada češće čujemo da se netko vraća nego da odlazi, što je dobra vijest“, zaključio je.
