viteski.ba logo
Zrak u vitezu
OGLAS
Vrijeme objave: 13.10.23 @ 12:50
OGLAS

Središnje izborno povjerenstvo (SIP) Bosne i Hercegovine počelo je s kampanjom tijekom koje nastoje predstaviti prednosti uvođenja elektroničkih noviteta, ponajprije u procesu identifikacije birača, glasovanja, ali i skeniranja biračkih listića, čime bi se ubrzalo objavljivanje rezultata te cijeli proces učinio transparentnijim, piše Večernji list BiH. No, prije nego što se to dogodi, s uvođenjem novih tehnologija trebaju se suglasiti vlasti, odnosno Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine u kojoj većinu čine Hrvatska demokratska zajednica BiH, Savez nezavisnih socijaldemokrata i zastupnici “trojke” koju čine SDP BiH, Naša stranka te Narod i pravda. Bez njihove potpore sve to ostat će samo na ideji. No, i takve izmjene u mnogočemu ovise i o širem paketu izborne reforme koja se ne odnosi samo na tehničke nego i suštinske promjene koje treba provesti kako bi se udovoljilo presudama Ustavnoga suda BiH i očuvanju okvira Daytonskog mirovnog sporazuma s jedne strane te presudama Europskog suda za ljudska prava po pet donesenih presuda.

Na tehničkim izmjenama inzistiraju oporbene stranke, stranci, ali i “trojka”. Zanimljivo je da je Središnje izborno povjerenstvo pokrenulo kampanju o moderniziranju izbornoga procesa u trenutku kada je poznato kako su sve stranke vladajuće većine odlučne poslati članove SIP-a u mirovinu ili ih razriješiti. Izmjene u procesu glasovanja objašnjavaju se kao odgovor te sprječavanje ponavljanja prijevara i krađa u izbornome procesu, o čemu se svjedočilo u nekoliko posljednjih izbornih ciklusa. Izmjene u izbornome procesu preporučivala je organizacija OESS/ODIHR, a dio prijedloga dostavila je i Koalicije “Pod lupom” uz još neka tehnička unaprjeđenja. Uz pomoć Europske unije napravljen je ovaj pilot-projekt. To je najprije elektronička identifikacija birača i elektronički transfer rezultata s biračkog mjesta prema središnjem mjestu obrade svih podataka. Čak i da vlasti odluče odobriti ove tehničke izmjene, pitanje je li bi li se takav sustav mogao primijeniti, primjerice, već na sljedećim općinskim izborima jer postoji dosta rizika da ne bi funkcionirao. Zato je potrebno provesti testiranja ovih tehnologija, a nije isključeno da bi rezultati izbora opet bili predmet preispitivanja ili da čak cijeli sustav zakaže. Upoznati s cijelim procesom eventualnog uvođenja tehničkih izmjena navode kako nije prihvatljivo da se ovaj izborni sustav testira na nešto manje od 170 biračkih mjesta iako se, primjerice, zna kako u Bosni i Hercegovini na izborni dan bude otvoreno 5500 redovitih biračkim mjesta. To, dakle, predstavlja tek tri posto biračkih mjesta, što se ne može do kraja smatrati ozbiljnim kako bi se bilo sigurno da će sustav funkcionirati onako kako to priželjkuju građani, stranke, ali i Središnje izborno povjerenstvo. Uz elektroničku identifikaciju birača, skeniranje glasačkih listića ili obrazaca s rezultatima na biračkim mjestima koji bi tako postali vidljivi svima i uz elektronički prijenos rezultata s biračkog mjesta u sustav Središnjeg izbornog povjerenstva za obradu rezultata izborni proces bi se mogao zaključiti doslovno u danu “A”, kada se događaju izbori. Tako bi se, smatraju uključeni u proces, izmaknuo najveći dio nadzora iz ruku političkih stranaka. Zamišljeno je kako bi se spriječile prijevare i nepravilnosti, da uređaji koji se koriste za elektroničku identifikaciju, bilo da učitavaju bar kod s osobnih isprava ili na neki drugi način potvrđuju identitet osobe koja pristupa biračkome mjestu, kao što je otisak prsta, ne mogu biti korišteni nakon zatvaranja biračkih mjesta. Naime, ti bi se uređaji doslovno gasili nakon 19 sati. U praksi bi to posve onemogućilo da, primjerice, korumpirani birački odbori u dogovoru sa stranačkim promatračima mogu nakon zatvaranja biračkih mjesta ispisivati izborne listiće ili pak dodavati preferencije, što je bio omiljeni “sport” na izborima prošle godine i što je cijeli proces dodatno kompromitiralo. Ubacivanje listića nakon zatvaranja biračkih mjesta, odnosno ispisivanje izmišljenih preferencija bili su najčešći prigovori. Svjedoci smo prošlih godina kako su se na lokalnim izborima za Mostar ili pak izbor članova Predsjedništva BiH rezultati prebrojavali danima, tjednima, a katkada ni okončanje toga procesa nije rasvijetlilo sumnje u regularnost procesa.

OGLAS

Jedno od mjesta gdje postoji prijetnja kontaminiranja izbornih rezultata je i transfer vreća s izbornim materijalom od biračkoga mjesta do središnjeg biračkoga centra. Zamišljeno je da se u nazočnosti članova biračkog odbora, nestranačkih i stranačkih promatrača iz različitih političkih subjekata unose rezultati, što je daleko transparentniji proces. To bi osiguralo veću pouzdanost. Važan segment bio bi uvođenje skenera za obradu izbornih listića, čije se prebrojavanje čeka neprihvatljivo dugo. Tako bismo, tvrde upućeni, u Središnjem izbornom povjerenstvu već nakon 21 sat, primjerice, imali rezultate za razinu Predsjedništva Bosne i Hercegovine s većine biračkih mjesta. Tako bi se dobilo i mnogo veće povjerenje javnosti jer svako otezanje s prebrojavanjem ili objavom rezultata rađa sumnje je li cijeli proces ispravan. U ovoj fazi još uvijek nije otvorena tema elektroničkog glasovanja birača tako da oni doslovno iskoriste vlastiti uređaj token, pristupe računalu i obave svoju građansku dužnost. Jednako kao što, primjerice, građani u Republici Hrvatskoj mogu izvaditi rodni list, naručiti se kod liječnika ili pogledati stanje s poreznom karticom, zatražiti izdavanje nove osobne iskaznice tako što samo umetnu čitač kartica i pristupe usluzi e-građanin. No, Bosna i Hercegovina je daleko od ovih inovacija koje u sve većem broju zemalja preuzimaju primat.

OGLAS
OGLAS
OGLAS
Oglasi
LM