Požari su tijekom ovog ljeta u Bosni i Hercegovini iza sebe ostavili oko 40.000 hektara opožarene površine, čime se BiH našla na prvom mjestu u regiji prema površini zahvaćenoj vatrom.
Više od 200 požara haralo je područjima od Hercegovine do Krajine, pokazuju podaci Europskog informacijskog sustava za šumske požare (EFFIS). Razmjere štete možda najbolje pokazuje usporedba prema kojoj 40.000 hektara odgovara površini većoj od 57.000 nogometnih terena.
I dok visoke temperature, suša i vremenske prilike povećavaju opasnost od izbijanja i širenja požara, podaci nadležnih institucija pokazuju da je u brojnim slučajevima presudan bio ljudski faktor.
Od prekršaja do kaznenih djela
Pero Ćiro Pavlović, glasnogovornik Stožera civilne zaštite Hercegovačko-neretvanske županije, upozorio je na slučajeve u kojima iza izazivanja požara stoje pojedinci.
Podaci iz Unsko-sanske županije pokazuju da takvi slučajevi ne završavaju uvijek samo prekršajnim kaznama.
“Od toga su dva kaznena djela – izazivanje opće opasnosti, dok su ostali okvalificirani kao prekršaji po gradskim, odnosno općinskim odlukama, gdje su počinitelji prekršajno sankcionirani”, navela je za Federalnu TV Azra Malkić, viša inspektorica u Upravi policije Unsko-sanske županije.
U proteklih pet godina na području te županije evidentirano je 260 požara, od kojih 28 na šumskim površinama.
Tužiteljstvo Unsko-sanske županije podiglo je 12 optužnica za kazneno djelo izazivanja opće opasnosti povezano s požarima na otvorenom.
“Optuženim osobama u dva postupka sud je izrekao kaznu zatvora, dok je u ostalim postupcima izrečena uvjetna osuda”, navela je Aldijana Poprženović Kurtagić, glasnogovornica Tužiteljstva Unsko-sanske županije.
Kazne od 50 do nekoliko tisuća KM
Visina kazni razlikuje se ovisno o lokalnoj zajednici i vrsti prekršaja.
U Sanskom Mostu fizičkim osobama koje izazovu požar prijete prekršajne kazne od 500 do 2.000 KM. Pomoćnik načelnika za inspekcijske poslove Elvis Pašić pojasnio je kako je ranije osnovna kazna iznosila 100 KM, nakon čega je povećana koliko su to propisi dopuštali.
U Bihaću su za fizičke osobe koje se ne pridržavaju mjera zaštite od požara predviđene kazne od 50 do 100 KM.
Za pravne osobe kazne iznose od 500 do 7.000 KM, a za odgovorne osobe u pravnim osobama od 100 do 1.000 KM, naveo je Mirsad Šehić, pomoćnik gradonačelnika Bihaća za civilnu zaštitu.
Šteta mnogo veća od izgubljene drvne mase
Novčana vrijednost uništenog drva samo je dio stvarne štete koju požari ostavljaju iza sebe.
Profesor Šumarskog fakulteta u Sarajevu Dalibor Ballian upozorava da se pri procjeni štete često zanemaruje ekološka vrijednost uništenih područja.
“Obično, kad govorimo koju štetu imamo od tih požara, govorimo kroz neku drvnu masu, ali nikad ne govorimo koliko je ta zelena površina proizvela kisika, koliko je ta zelena površina sačuvala vode, profiltrirala tu vodu”, istaknuo je Ballian za FTV.
Požari uništavaju vegetaciju i površinski sloj tla, a centimetar humusa koji nastaje tijekom vrlo dugog razdoblja može nestati u svega nekoliko minuta.
Opasnost ne prestaje kada se ugasi vatra
Posljedice ovogodišnjih požara mogle bi postati posebno vidljive nakon prvih obilnijih kiša.
Na opožarenim područjima povećava se opasnost od erozije i spiranja tla jer je zemljište ostalo bez vegetacijskog pokrova koji ublažava djelovanje oborina i pomaže zadržavanju vode.
Uz razmjere ovogodišnje opožarene površine, problem predstavljaju i nedostatak vatrogasaca, suvremene opreme te pitanje učinkovitosti sankcija za osobe odgovorne za izazivanje požara.
Vatra se ugasi za nekoliko dana, ali posljedice jedne požarne sezone na šume, tlo, vodu i cijele ekosustave mogu ostati godinama.
