Usklađivanje zakonskih rješenja u oba entiteta, hitno očuvanje i uklanjanje digitalnih dokaza, sigurno prijavljivanje nasilja, osposobljavanje djelatnika institucija i jedinstvena evidencija podataka o žrtvama ključni su prioriteti u borbi protiv digitalnog nasilja nad ženama, poručeno je s konferencije Fondacije “Udružene žene” Banja Luka održane u Sarajevu.
Konferencija je okupila predstavnike izvršne, zakonodavne i sudske vlasti te nevladinog sektora kako bi predstavila izvješće “Analiza odgovora na nasilje prema ženama u digitalnom okruženju u Bosni i Hercegovini”. Gorica Ivić, izvršna direktorica Fondacije “Udružene žene” Banja Luka, kazala je kako je potrebno staviti poseban naglasak na zaštitu žrtava i njihovo pravodobno informiranje o dostupnoj pomoći i podršci, uz poruku kako prijavljivanje nasilja mora značiti i stvarnu sigurnost za one koje ga prijavljuju. “Sigurno prijavljivanje iz perspektive žrtava nešto je što je vrlo važno. Dakle, ne samo poticati ih na prijavljivanje, nego ih poticati na sigurno prijavljivanje i informirati ih o tome kako će im biti pružena pomoć, podrška i zaštita jer one nasilje najčešće i prijavljuju kako bi ono prestalo i kako bi se zaštitile, ponekad čak i više nego zbog procesuiranja i kažnjavanja počinitelja”, pojasnila je.
Zlouporaba snimki najčešći oblik digitalnog nasilja
Analiza je pokazala kako je zlouporaba snimki najčešći oblik digitalnog nasilja. “Zlouporaba snimki i seksualno eksplicitnih fotografija nešto je što se najčešće koristi, a najčešće je riječ o partnerskim ili bivšim partnerskim odnosima. Tu su i digitalno uhođenje, GPS praćenje i špijunski softver”, pojasnila je Ivić. Emir Sulejmanović iz organizacije UN Women rekao je kako regionalno istraživanje iz 2023. godine pokazuje zabrinjavajuće podatke. “Više od polovice žena u BiH koje koriste internet i digitalne mreže doživjelo je neki oblik tehnološki potpomognutog nasilja”, rekao je.
Objasnio je kako je u više od 250 pravomoćnih presuda za nasilje nad ženama samo njih 18 prepoznalo upravo digitalni element nasilja. “Između te dvije brojke zapravo se krije jaz između onoga što žene proživljavaju i onoga što sustav zapravo vidi, odnosno ne vidi”, rekao je Sulejmanović te dodao kako fizička udaljenost ne znači sigurnost, piše BIRN.


