viteski.ba logo
Zrak u vitezu
Vrijeme objave: 15.01.24 @ 22:34

“Biljke su kao i ljudi, zdravu čovjeku treba dobra hrana da ga ne bi napala bolest, kasno je kad obolite”, smatra Hivzija Šator, vlasnik nasada smokava od tri hektara

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Samo po sebi sve do početka ovoga stoljeća podrazumijevalo se da smokvama, šipcima, bademima i drugim tipično mediteranskim kulturama ne trebaju zaštitna sredstva protiv štetočina. Međutim, vremena se mijenjaju pa smo nakon priča koncem ljeta i početkom jeseni da berači sa smokava silaze “krvavih ruku” jer ih jednostavno oboje štitaste uši i drugi štetnici udomaćeni na granama i listovima, odgovor na pitanje o čemu je riječ potražili u čapljinskom naselju Lokve. Hivzija Šator, vlasnik nasada smokava od tri hektara, najvećeg u BiH, rezimirajući svoje iskustvo o smokvi i štetnicima, kaže:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Štitasta uš

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– To je štitasta uš, nju treba pravodobno riješiti raznim vrstama ulja. Smokva još nije ispitana kako bi agronomi mogli reći čime je treba tretirati. Po meni, sredstva kojima se breskve tretiraju mogu proći i kod smokve. Znači, ona ulja za zimsko prskanje u vrijeme kad smokva razvija treći, četvrti i peti list obvezno treba prskati – govori Hivzija.

Od nekih uzgajivača smo čuli da su nekada prakticirali prskanje smjesom od u vodi razmućene koprive.

– Ja to nisam probao niti to radim. Po meni je to malo i smiješno. Ne može se time uništiti štitasta uš, samo ime štitasta, razumijete, puno govori, ne može ju to uništiti. Teško mogu i ova ulja, a kamoli kopriva – nastavlja Hivzija koji svoje smokve još nije tretirao, a na naš upit kako štiti smokve na tri hektara površine, odgovara:

– Ja, vjerujte, evo 25 godina imam smokve, nikad nisam vršio zimsko polijevanje. Polijem dva puta, polijem u trećem, četvrtom i petom listu. Smokvu ne možete politi zato što ima ogroman list bez jakog atomizera. Ta štitasta uš napadne list s donje strane, zato u obzir dolaze samo atomizeri koji zavrnu list, samo na taj način polijevanje može očistiti smokvu. Ja polijevam dva puta u deset, petnaest dana, ali temeljito. Znate, to agronomi znaju, znaju i veliki poljoprivrednici, voćari itd. Zdravo se voće polijeva. Zdravo voće, kad nema ništa na njemu poliješ ga sredstvima za zaštitu. Biljke su kao i ljudi, zdravu čovjeku treba dobra hrana da ga ne bi napala bolest, kasno je kad obolite – kaže Hivzija koji je imao iskustva s štitastom uši.

-Reći ću još jednu iz iskustva – u berbi, recimo, na parceli s dvjesto komada smokava nađem jednu štitastu uš na nekoliko grana. Iste sekunde uzmem škare i sve ogulim, berači stanu i gledaju, misle da sam poludio. I tako se može spriječiti. Čim vidite, porežete sve do debele grane, to stablo potpuno ogolite. Na zemlji, na onoj vatri na 40 stupnjeva sve izgori pa i ta uš, ne može ništa ostati živo. Postoji koliko god hoćete načina da sačuvate biljku, ali treba znati što radite. Treba znati i vidjeti ima li ili nema bolesti. Treba obilaziti nasad. Ja gledam televiziju, razgovor s najvećim proizvođačem mandarina i naranči u Egiptu. Kaže on: – Hrana mom voćnjaku su moji đonovi cipela. Ja pomislim – kakvi đonovi od cipela, što ovaj priča? Onda shvatim – to je ono kad vlasnik prođe nasadom, on se mora najviše razumjeti. Ako posadite breskvu, krušku, jabuku, vinograd…, morate poznavati biljku, morate znati što radite. Kaže đonovi jer on prolazi nasadom, đonovi ostavljaju trag, ali on vidi što treba raditi, u sekundi, treba li voda, treba li zaštita, beru li berači kako treba… Znači “đonovi”, stalno kroz voćnjak treba ići, nadzirati – poručuje on.

A mi zaključujemo da poljoprivreda, dakle, ovisi o vlasniku. Ako vlasnik ne pazi, ode proizvodnja. A na upit imaju li klimatske promjene utjecaja na razvoj biljnih bolesti, nudi zanimljiv odgovor:

– Da, te klimatske promjene su pospješile širenje štitaste uši i drugih bolesti. Gledajte, ako imate zimu gdje je najveći minus bio -5 stupnjeva, nije ni slično ako u jednoj godini naleti -9 jer to -9 uništi sve. Na minus pet se ona provuče, razumijete. Sjećam se prije nekoliko godina, bilo je -13, bilo je i -17. Minus 17, ne možete vjerovati, onda to očisti sve živo, ne može ostati ništa, ni muha, ni uš…

Božić bijeli…

Dakle, bilo bi dobro da se 2012. godina ponovi?

– Tako je, naš narod kaže, da hoće, dao Bog, led. Božić, kao musliman, ja znam da nije dobro kad je Božić topao. Božić bi trebao biti hladan, da se trese od leda, da bude Božić bijeli, onda neće biti toliko napasti na smokvama i drugom voću – kaže na kraju.

Sve u razgovoru navedeno su iskustvene spoznaje uspješnog voćara Hivzije Šatora koji redovito na manifestaciji “Dani smokve” u organizaciji Federalnog agromediteranskog zavoda iz Mostara dobiva priznanja.

Oglasi
LM