Vrijeme ubija, uništava imovinu, ledi krv u žilama… Nije to najava za neki blockbuster, film katastrofe po uzoru na “Dan poslije sutra” ili za “San Andreas” kada Dwayne Johnson u filmu sačuva život svakome koga vidi. Nažalost, to je surova realnost u kojoj živimo. U tjednu na izmaku svjedočili smo neviđenim scenama.
Neviđene scene
U Hrvatskoj je olujno nevrijeme oduzelo čak četiri života, u BiH je stradala žena od posljedica strujnog udara uslijed nevremena, brojni su ozlijeđeni, nije bilo struje, interneta, nastali su problemi na granicama, konkretno na Rači, jer se sustav ugasio… Nevrijeme ne da ni mrtvima da počivaju u miru. Mnoštvo je uništenih grobnica…I snimke koje smo dobili iz Posušja svjedoče o snazi prirode koja je odlučila pokazati zube. Mladići doslovno vise sa šatora i bore se da ga vjetar ne odnese. U međuvremenu taj vjetar kida sve, odnosi šator, pravi štetu… Srećom, ovdje nije bilo ljudskih žrtava. Sjetimo se rujna prošle godine kada je stradao Tomislavgrad, a u krugu jedne trgovine vjetar je oštetio velik broj automobila, bacao ih i poigravao se njima. Takav olujni vjetar uspoređen je s tornadom. Priroda je sve razornija, a na što je u nedavnom intervjuu za Večernji list podsjetio Bakir Krajinović. – Zabrinjava činjenica da su posljedice promjene klime upravo sve češća pojava i uvećan intenzitet ovih i sličnih meteoroloških pojava koje mogu biti iznimno opasne. Zbog toga se nadam da je ovo lekcija za sve nas da budemo svjesniji prijetnji i rizika koje donosi promjena klime i u našoj geografskoj širini i dužini. Moramo učiti i biti spremni kako bismo smanjili te rizike na najmanju razinu. Naše društvo, načelno, nije spremno za prirodne nesreće. Iz godine u godinu BiH trpi zbog klimatskih promjena, a kako naglašavaju klimatski scenariji, priroda nam neće biti naklonjena ni u godinama koje dolaze – kazao je Krajinović. Poznati meteorolog Nedim Sladić ističe da se posljednje oluje moglo i očekivati. – Nailazi hladna fronta u prizemlju koja našu zemlju zahvaća po rubu. Vreli zrak, fizikalno lakši i rjeđi, s podloge podiže se uvis uzlaznim strujanjima, pri čemu visine tornjastih oblaka (oblaci vertikalnog razvoja) mogu dosegnuti razinu i iznad 10 kilometara (vrh troposfere) s temperaturama pri vrhu oko -55 °C. Istodobno, hladni zrak se spušta poput klina prema prizemlju. Zbog toga, ali i blizine mlazne struje, imamo dosta potencijalne vrtložnosti koja pojačava intenzitet oborina, a snažna silazna struja, kad nadjača uzlaznu, dovodi i do pojave tuče uslijed prisilnog spuštanja hladnijeg zraka. Jak, na udare i olujan vjetar sastavni je dio uslijed kolebanja temperature i zračnog tlaka duž atmosferskog stupa – kazao je. Posljednji put kad smo razgovarali u vremenu koronamjera pričali smo o bistrim rijekama i vedrom nebu. – Mislim da je to bio i najbolji pokazatelj koliko smo kao ljudi nanijeli štete prirodi koja nam se sve više osvećuje u obliku ekstremnijih vremenskih prilika. I priroda ima pravo bjesniti na nas – kazao je. Najpoznatiji regionalni meteorolog Zoran Vakula često ponavlja na važnost slušanja struke. – Mi dajemo u sustavu meteoalarma – sustav upozorenja na opasne pojave – narančasto, nekad i crveno upozorenje i unatoč tome, opet vidimo automobile koji se kreću, prevrnute kamione… Problem je što se upozorenja ne shvaćaju ozbiljno – njegove su riječi. Također, čovjekovo ponašanje prema prirodi neodgovorno je i negativno. – Mi mijenjamo uobičajene tokove rijeka i dovodimo sebe u opasnost. Projektiranje bi trebalo biti smišljenije, trebali bismo paziti kako se priroda inače ponaša i onda paziti da ne djelujemo previše na to njezino uobičajeno ponašanje – istaknuo je. Ako iziđemo iz regionalnih okvira, i strani klimatolozi su stava da je vrijeme sve razornije zbog porasta ljudskih emisija stakleničkih plinova.
Ljudska aktivnost
Znanstvenici s portala CarbonBrief u analizi su donijeli sljedeće: utvrđeno je da je 70 posto od 405 ekstremnih vremenskih događaja i trendova obuhvaćenih kartom učestalije ili žešće zbog klimatskih promjena prouzročenih čovjekom, 9% događaja ili trendova postalo je manje vjerojatnima ili manje ozbiljnima zbog klimatskih promjena. Iz toga proistječe da su ljudi utjecali na 79% svih klimatskih događaja u kojima je došlo do nekih promjena; preostalih 21 posto događaja i trendova nije pokazalo uočljiv ljudski utjecaj ili su bili neuvjerljivi. Od 122 studije koje su proučavale ekstremne vrućine diljem svijeta, 92 posto utvrdilo je da su ih klimatske promjene učinile vjerojatnijim ili ozbiljnijim. Vrijeme je da razmislimo što radimo, a po svemu ovom, ne činimo sebi ništa dobro, ali ništa i ne mijenjamo da stvari krenu nabolje. Najavljuju se nova olujna nevremena. Moramo biti spremni na sve i držati se uputa i upozorenja meteorologa.
