Federacija Bosne i Hercegovine suočava se s ozbiljnim demografskim slabljenjem. U lipnju ove godine rođene su 1.482 bebe, dok je umrlo 1.707 osoba, pa je prirodni prirast bio negativan i iznosio minus 225, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.
Negativan prirodni prirast zabilježen je u osam od deset kantona. Jedino su Zapadnohercegovačka županija i Kanton Sarajevo imali više živorođenih nego umrlih.
Najveći prirodni pad zabilježen je u Srednjobosanskom kantonu, gdje je rođeno 149 djece, a umrlo 227 osoba. U Tuzlanskom kantonu razlika je iznosila minus 52, dok je u Zeničko-dobojskom kantonu iznosila minus 51.
S druge strane, u Zapadnohercegovačkom kantonu rođeno je 88 djece, a umrla je 51 osoba, dok je u Kantonu Sarajevo rođeno 360, a umrlo 345 osoba.
Još jasniju sliku daje podatak za prvih šest mjeseci. U Federaciji BiH registrirano je 7.392 živorođenih i 9.800 umrlih, što znači da je za samo pola godine broj umrlih bio veći za 2.408 u odnosu na broj rođenih. Da li je bijela kuga na pomolu?
Sociolog doc. dr. Amer Osmić smatra da termin „bijela kuga“ nije stručno najprecizniji, ali upozorava da podaci jasno pokazuju ozbiljnost problema.
„Ne bih koristio termin ‘bijela kuga’ kao stručno najprecizniji, ali podaci jasno pokazuju da se Federacija BiH suočava s ozbiljnim demografskim slabljenjem. Problem nije jedan mjesec u kojem je više umrlih nego rođenih, nego činjenica da se takav trend ponavlja godinama“, kaže Osmić.
Ključni problem
Prema njegovim riječima, dodatni problem predstavlja iseljavanje, posebno mladih i stanovništva u reproduktivnoj dobi, što vodi starenju stanovništva, nedostatku radne snage i pražnjenju lokalnih, posebno ruralnih zajednica.
„Na demografsko slabljenje i potencijal bh. društva upozoravam godinama, tako da ne mogu reći da su me ove brojke iznenadile. Ako uzmemo manji entitet kao primjer, situacija je mnogo gora i složenija“, ističe Osmić.
Kao ključni problem navodi izostanak ozbiljnog i koordiniranog odgovora institucija na bilo kojoj razini vlasti.
„Demografska politika ne može se svesti samo na jednokratne naknade za rođenje djeteta. Ljudi ostaju i osnivaju obitelji tamo gdje imaju sigurnost, posao, mogućnost rješavanja stambenog pitanja i vjeru u budućnost. Zato više nije pitanje imamo li demografski problem: imamo ga. Pitanje je koliko ćemo još čekati da ga počnemo tretirati kao jedno od ključnih razvojnih pitanja države Bosne i Hercegovine“, poručuje Osmić.
Brakovi i razvodi
U lipnju je u Federaciji BiH sklopljeno 1.076 brakova, dok je evidentirano 86 razvoda. Iako broj sklopljenih brakova pokazuje da interes za zasnivanje obitelji postoji, demografski trendovi ukazuju na to da sama formalizacija bračnih zajednica nije dovoljna za zaustavljanje pada broja stanovnika.
