Stanovništvo BiH proteklih dana svjedoči poskupljenju ogrjeva, radilo se o drvetu, peletu ili briketu, a razlog se krije u poskupljenju sirovine, koje u konačnici najviše osjete krajnji potrošači.
Cijena peleta po jednoj toni prošle godine bila je u prosjeku oko 320 KM, a sada njegova cijena iznosi oko 500 KM. Slična je cijena i ogrjevnog drveta, koja je prošle zimske sezone iznosila do 90 KM po kubnom metru, dok je danas i do 120 KM. Uz ovu računicu jedan umirovljenik teško da može zagrijati svoj prostor bez zaduživanja s obzirom na to da su mu potrebne minimalno tri mirovine samo za energente u vidu drva, dok bi mu za zagrijavanje peletom trebalo dosta više.
Tim povodom novinari portala Klix.ba su razgovarali s Josipom Šakićem, gospodarstvenikom iz drvne industrije Srednjobosanske županije, usmjerenog na izvoz ka EU, koji je u razgovoru za Klix.ba kazao da je na tržištu došlo do porasta cijena sirovina i ostalog repromaterijala, cijene rada i struje, ali da pored toga tolika poskupljenja nisu opravdana.
“Ako gledamo 2020. godinu i drvno-prerađivačku industriju, proizvodnja je bila drastično smanjena zbog utjecaja pandemije koronavirusa. Sada, nakon lockdowna, je došlo do povećane potražnje gotovih proizvoda iz drvno-prerađivačke industrije pa je povećana proizvodnja. Mnogi su, da bi nadoknadili minus iz prethodnog perioda, primorani podizati i cijene svojih proizvoda. Sve se to odrazilo i na cijene peleta, ogrjevnog drva i briketa”, kazao je Šakić.
Jedan od proizvođača peleta je kazao da je veoma teško na tržištu nabaviti sirovinu od koje se pravi pelet te da je i cijena te sirovine danas viša nego prošlih godina. Šakić kaže da je na povećanje cijena utjecao zakon ponude i potražnje. “Cijena rada je porasla za desetak posto, energija ide do 20 posto, repromaterijali, ali to ne znači da proizvod treba poskupjeti čak 60 posto”, dodao je Šakić.
Na kraju je kazao da je poskupljenjem sirovina i energenata na svjetskom tržištu došlo i do poskupljenja svih drugih proizvoda kod nas, ali da vjeruje da će uskoro doći do stabilizacije tržišta pa čak i do pada cijena proizvoda iz drvno-prerađivačke industrije. Na kraju se postavlja pitanje šta predstavlja ekološko, a šta financijski prihvatljivo grijanje stanovništva BiH u današnjem vremenu, kada je u državi umirovljenika minimalna mirovina manja od 400 KM.
