Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine započelo je provjeru zašto nije provedena presuda Ustavnoga suda u predmetu Bože Ljubića u kojoj se zahtijeva osiguravanje legitimnog predstavljanja Hrvata i sprječavanje preglasavanja tog naroda u tijelima vlasti BiH.
Predsjednik HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragan Čović, koji je zamjenik predsjedatelja nacionalno koncipiranoga Doma naroda PS BiH, izvijestio je novinare da je vodstvu te institucije stigao dopis državnoga tužiteljstva ‘protiv NN osoba’ kako bi utvrdili zašto nije provedena presuda Ljubić. Ustavni sud BiH je nedavno u odgovoru na medijski upit naveo kako tu presudu smatra neprovedenom, o čemu je izvijestila Parlamentarna skupština BiH.
Presudom donesenom u prosincu 2016. godine po apelaciji tadašnjeg predsjedatelja Zastupničkog doma PS BiH Bože Ljubića, Ustavni sud je utvrdio kako Izborni zakon krši prava konstitutivnih naroda da biraju svoje legitimne predstavnike. Po tom tumačenju, Izbornim zakonom je suprotno ustavu zemlje omogućeno da jedan narod preglasa drugi prigodom biranja izaslasnika u Dom naroda Federacije BiH. Time su narušene odredbe Ustava BiH po kojemu konstitutivni narodi trebaju sami moći birati svoje legitimne predstavnike.
S obzirom na brojnost Bošnjaka, u BiH se Hrvate preglasava prigodom izbora izaslanika za gornji, nacionalno koncipirani entitetski Dom naroda Federacije BiH i Predsjedništvo BiH gdje je u četiri navrata biran Željko Komšić. “Tužiteljstvo je pokrenulo proces protiv NN osoba da se utvrdi zbog čega to nije provedeno. A ta presuda se odnosi upravo na predmet Ljubić, za koji su mnogi tvrdili ovdje da je to davno provedeno”, rekao je Čović.
Dodao je kako se na taj način najbolje opovrgavaju tvrdnje dijela domaćih i stranih dužnosnika da je ta presuda provedena. Nadavno, prigodom susreta člana Predsjedništva BiH Željka Komšića i visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta iz državnoga vrha priopćeno je kako su se sugovornici suglasili da je ta presuda Ustavnoga suda BiH provedena. Schmidt je u izbornoj noći 2. listopada 2022. godine djelomično intervenirao u Ustav Federacije BiH i Izborni zakon BiH kako bi smanjio mogućnost zloporaba s nametanjem hrvatskih izaslanika u Dom naroda. No, po tumačenju hrvatske strane nije do kraja proveo presudu Ustavnoga suda BiH.
