Dok se Dalmacija bori s teškim i razornim požarima, vatrena stihija danima hara i Hercegovinom.
Šume i nisko raslinje nestaju u plamenu, a samo u prvih 13 dana kolovoza NASA-ini sustavi za detekciju požara zabilježili su 1.292 požarišta širom Bosne i Hercegovine.
Situacija je posebno alarmantna na četiri glavna žarišta – u Trebinju, Nevesinju, Konjicu i Neumu. U odnosu na prošlu godinu, broj žarišta veći je čak tri puta.
Nakon što je početkom kolovoza stišana vatrena stihija koja je buknula u Trebinju, nova žarišta aktivirana su u Nevesinju, Konjicu i Neumu.
Požar u Konjicu bjesni već sedam dana, a trenutno je najveći fokus na žarištu na Džepskoj planini. Posebno zabrinjava mogućnost širenja vatre, čemu pogoduju visoke temperature i vjetar, dok nepristupačan teren dodatno otežava gašenje.
– Nažalost, situacija je teška kao i prethodnih dana. Požari su i dalje aktivni u mjestima Brđani, Živašnice i na Džepskoj planini. Požari i dalje imaju tendenciju širenja, a tome pogoduju visoke temperature i vjetar koji puše na tom području. Jutros smo imali djelovanje helikoptera Oružanih snaga BiH, koji je pomagao gašenju iz zraka – kaže Haris Hondo iz Civilne zaštite Grada Konjica.
U međuvremenu se ulažu maksimalni napori u gašenje požara sa zemlje, dodaje Hondo. Pomoć je pružila i Profesionalna vatrogasna brigada Kantona Sarajevo.
Budući da su lokalne snage iscrpile sve raspoložive ljudske i materijalno-tehničke kapacitete, zatražena je dodatna podrška u vidu vatrogasnih autocisterni s posadama i terenskog vozila.
Iz Civilne zaštite Konjic podsjećaju i na ranije upućeni zahtjev za međunarodnu pomoć. Ipak, nakon prvobitnih neslužbenih naznaka da će biti odobrena dva kanadera za gašenje požara, stanje s požarima u Hrvatskoj dodatno je zakompliciralo situaciju, pa je i odgovor na zahtjev neizvjestan.
U međuvremenu, angažiranjem novih resursa, pripadnici Oružanih snaga BiH pojačali su podršku ugroženom stanovništvu u borbi protiv požara na području Konjica, Nevesinja i Bosanskog Grahova.
U Nevesinju je angažirana i Uprava za zrakoplovstvo MUP-a RS-a. Ranije je proglašeno izvanredno stanje, a posljednjih dana aktivna su dva požara.
Vatra blizu naselja
– Humčani – ovdje je vatra došla blizu naselja i sela. Mi čuvamo kuće. Imamo i drugo požarište Zalom, gdje vatru gase vatrogasci zajedno s mještanima. Ni tu, također, situacija nije nimalo jednostavna. Blizu su i kuće, tako da očekujemo da ćemo cijeli dan biti na terenu. Najveći problem stvara nepristupačan teren, jer je selo blizu šume – kaže Miroslav Jonlija, zapovjednik Vatrogasne jedinice Nevesinje.
Pod nadzorom nije ni požar kod Tomislavgrada. Jak vjetar, koji pojačava i mijenja smjer, potiskuje vatru prema naseljenim područjima, potvrđeno je iz tamošnje Civilne zaštite.
Sustavi za detekciju
Dok vatrena stihija nezaustavljivo guta šume, nisko raslinje i vrijedne prirodne resurse širom BiH, NASA-ini sustavi za detekciju požara zabilježili su tijekom 13 dana čak 1.292 požarišta u Bosni i Hercegovini, a glavna žarišta upravo su ona u Hercegovini.
U usporedbi s prošlom godinom, broj žarišta trostruko je veći, zbog čega stručnjaci ponovno upozoravaju na potrebu za hitnim sustavnim rješenjima.
Umirovljeni zapovjednik Profesionalne vatrogasne brigade Kantona Sarajevo Kemal Cacan ističe da postoji 11 izazivača požara, pri čemu je najdominantniji ljudski čimbenik.
No, postavlja se pitanje kako se izboriti s ovim izazovima kada su predstavnici vlasti tijekom više od tri desetljeća u opremanje vatrogasnih jedinica uložili veoma malo. Kao pozitivan primjer Cacan navodi Kanton Sarajevo.
Situaciju dodatno otežavaju i komplicirani i nekompatibilni entitetski propisi.
– Ta rascjepkanost udara u samu srž problema vatrogastva. Mi smo svi kao jedan – nije više to „svi za jednog“. Vi sada morate imati procedure, zahtjeve, što veoma često usporava i umrtvljuje. A onda smo mi 2009. godine dobili Zakon o zaštiti od požara i vatrogastvu u FBiH, u RS-u je to bilo ranije, koji je pokušao objediniti dva segmenta – preventivu i represiju. To je nespojivo. Ovamo se priča što treba učiniti da ne dođe do požara, a ovamo što treba kada do njega dođe – smatra Kemal Cacan, vatrogasac u mirovini, piše Politički.ba.
Osim toga, veliki pritisak je i na same vatrogasce, na kojima je najveći teret u gašenju požara, a koji su i sami potkapacitirani, dodaje Cacan.
Ograničeni proračuni
Prema njegovim riječima, predstavnici vlasti vatrogasce često promatraju kao trošak, a ne kao investiciju.
Uz ograničene proračune i opremu koja se gotovo pola stoljeća ne obnavlja, vatrogasci daju od sebe mnogo više nego što je dano njima samima, posebno imajući u vidu rizike kojima su konstantno izloženi, a koji se vrlo često uzimaju zdravo za gotovo.
