Niz je izazova koji prate gospodarska kretanja, a koji se, među ostalim, reflektiraju i kroz rast cijena roba i usluga. Prema izvješću Centralne banke BiH za 2022. godinu, u prošloj godini došlo je do značajnog rasta potrošačkih cijena na globalnoj razini, pa je zabilježena znatno viša inflacija od ciljanih stopa vodećih središnjih banaka, koju su prouzročili pandemijom narušeni lanci distribucije i ratna događanja u Ukrajini, zbog kojih je došlo do poremećaja na tržištu hrane i energenata.
Tako je inflacija u Europskoj uniji i eurozoni u 2022. godini iznosila 9,2%, a u SAD-u 8%. U prošloj godini zabilježen je znatno veći rast domaćih cijena. Rast cijena industrijskih proizvođača za domaće tržište u 2022. godini iznosio je 19,2%. Prema službenim podacima BHAS, cijene roba i usluga proizvedenih u zemlji za prva tri tromjesečja 2022. godine porasle su za 10,7%. U 2023. godini Centralna banka BiH očekuje inflaciju od 6,1%, a u 2024. godini 3%. Dakle, postoji visoka vjerojatnost slabljenja inflatornih pritisaka.
Rekordan rast ukupnih prihoda bio je predvođen prvenstveno rastom prihoda od poreza na dodanu vrijednost. Neto prihod od PDV-a iznosio je 5,12 milijardi KM u 2022. godini, što je više za 15,7% u odnosu na prethodnu. Glavni čimbenik navedenog rasta prihoda po ovoj osnovi je upravo snažan inflatorni pritisak koji je zabilježen tijekom cijele godine. Osim toga, zabilježen je rast uvoza, kao i oporavak turizma. O temama koje se odnose na izazove, ali i prilike za domaće gospodarstvo razgovarali smo s dr. sc. Vjekoslavom Vukovićem, dopredsjednikom Vanjskotrgovinske komore BiH.
Večernji list: Možete li se osvrnuti na podatke o vanjskotrgovinskoj razmjeni za prvih sedam mjeseci ove godine, odnosno iznose uvoza i izvoza?
– Gospodarstvo BiH u prvih sedam mjeseci 2023. godine ima tendenciju usporavanja u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To se, prije svega, ogleda u smanjenju izvoza i osobne potrošnje. U sedam mjeseci ove godine ukupan izvoz iz BiH iznosio je 10,33 mlrd. KM, što je manje za 4,21%, odnosno 454,23 mil. KM u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Smanjenje ukupnog izvoza posljedica je smanjenja izvoza na pojedinačna tržišta EU-a uslijed usporavanja gospodarske aktivnosti u EU te globalnih tržišnih neravnoteža izazvanih krizom u Ukrajini. To se, prije svega, odnosi na tržišta EU-a (Italija, Mađarska, Poljska..) te je značajno smanjenje izvoza na tržište Srbije, gdje je smanjena potražnja za energentima iz BiH (smanjenje izvoza električne energije za oko 40% te pad u izvozu koksa za više od 100 milijuna KM). Sektorski promatrano, značajna smanjenja izvoza prisutna su u metalskom i elektro (smanjenje oko 6%) te drvnom sektoru (smanjenje oko 11%), koji se mogu smatrati nositeljima bh. gospodarstva. Također, treba naglasiti da je izvoz u pojedinim sektorima smanjen zbog međuovisnosti uvoza i izvoza, gdje se uvozi repromaterijal radi dorade, koji se prerađuje u BiH, a potom izvozi na tržište EU-a i ostala tržišta. Posljedično s ovim značajno je pao i uvoz u istim sektorima.
Uvoz u BiH iznosio je 16,27 mlrd. KM i manji je za 1,16%, odnosno 190,83 mil. KM, kao rezultat smanjenog uvoza, najviše iz Njemačke, Italije, Srbije, a kao posljedica smanjene domaće potražnje, odnosno gospodarskog usporavanja u BiH. Ovakve vrijednosti uvoza i izvoza rezultirale su rastom vanjskotrgovinskog deficita koji u konačnici iznosi 5,94 mlrd. KM.
Važno je napomenuti i da, osim pozitivnih pomaka u prethodne dvije godine, i dalje su prisutni i sljedeći trendovi u vanjskotrgovinskoj razmjeni: povećanje vanjskotrgovinskog deficita, nerazmjer u uvozu po zemlji podrijetla i trgovine za vodeća tržišta te nepovoljna struktura izvoza u odnosu na uvoz po glavnim proizvodima i tarifama.
Večernji list: Vidljivo je smanjenje vrijednosti uvoza, ali i izvoza u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Može li se taj podatak tumačiti smanjenom ekonomskom aktivnošću, a što je pak posljedica borbe protiv inflacije?
– U pandemijskom razdoblju izgradili su se temelji za inflaciju u vidu nestašice raznih vrsta roba zatvaranjem tvornica, prekidom lanaca opskrbe iz najvećih izvoznih tržišta, što je dovelo do povećanja cijene prijevoza, sirovina i repromaterijala. Osim toga, rat u Ukrajini, praćen energetskom krizom i rastom cijena energenata, stvorio je inflatorni šok koji je značajno utjecao na gospodarske tokove EU-a i svijeta. Sva ova događanja imala su utjecaj i na gospodarstvo BiH. Sa sigurnošću možemo konstatirati da je jednim dijelom inflacija utjecala na smanjenu gospodarsku aktivnost. Povećanje cijena sirovina i repromaterijala, uz povećanje troškova financiranja i kamatne stope, a kao rezultat borbe protiv inflacije, pojedina poduzeća stavilo je u nepovoljan položaj i utjecalo na njihove performanse.
Prema makroekonomskim projekcijama iz Europske središnje banke (ECB) i Centralne banke BiH, očekuje se da će ukupna inflacija u BiH iznositi oko 6% u 2023. godini te 3% u 2024. Usporednim projekcijama inflacije za BiH i EU u 2023. godini vidimo da nema većih odstupanja, što nije bio slučaj s kretanjima cijena u 2022. godini. S obzirom na vezanost bh. gospodarstva uz EU tržište, očekivana su približna kretanja cijena, ali je razlika na godišnjoj razini inflacije u 2022. godini bila značajna (inflacija EU-a 9,2% i inflacija BiH 14%). Sigurno da na rast cijena u BiH utječu kretanja na međunarodnom tržištu roba i usluga te cijene inputa, struktura razmjene, ali prisutna razlika u godišnjoj inflaciji između BiH i EU ukazuje na mogućnost ostvarenja ekstraprofita pojedinih kompanija.
Večernji list: Kakva je situacija kada govorimo o najznačajnijim vanjskotrgovinskim partnerima BiH? Vidljivo je kako su neke države konstantno u vrhu…
– Promatrajući robnu razmjenu, evidentno je da je EU naš najznačajniji partner, s kojim se obavlja oko 70% ukupne razmjene BiH, zatim slijede zemlje CEFTA-e. Ako promatramo pojedinačno po zemljama, najznačajniji partneri već dulji niz godina su Hrvatska, Srbija, Njemačka, Slovenija, Italija i Austrija. Imajući u vidu strukturu bh. gospodarstva, uspostavljene modele poslovanja i priljev izravnih stranih investicija, možemo pretpostaviti da će i u budućem razdoblju ova tržišta biti dominantna. Slična je situacija i s ostalim zemljama u regiji, premda primjećujemo da se neke zemlje okreću i prema trećim tržištima (Kina).
Ako promatramo ukupan obujam razmjene, uvjerljivo prvi i najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH je Hrvatska. U Hrvatsku je izvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 1,6 milijardi KM, što je povećanje od 54,8 milijuna KM ili 4% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Istodobno je iz Hrvatske uvezeno robe u vrijednosti od 2,9 milijardi KM, što je povećanje od 61,9 milijuna ili 2%. Ovakve promjene rezultirale su ukupnim obujmom razmjene od 4,5 milijardi KM.
U izvozu u Hrvatsku dominira električna energija, koje je izvezeno u vrijednosti od 225,2 milijuna KM, zatim tekstilni proizvod te proizvodi metalske industrije i namještaja. Istodobno smo iz Hrvatske uvozili energente: kameni ugljen, brikete, naftna ulja, kao i proizvode prehrambene industrije. Srbija je drugi najznačajniji partner po ukupnom obujmu razmjene s BiH. U Srbiju je smanjen izvoz za 285,2 milijuna KM ili 19% kao posljedica smanjene potražnje za sirovinama i energentima, tako da je izvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 1,2 mlrd. KM. Iz Srbije je istodobno uvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 2,3 milijarde KM, što je smanjenje od 57,2 milijuna KM ili 2% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Ostvaren je ukupan obujam razmjene od 3,5 milijardi KM.
U Srbiju smo vrijednosno najviše izvezli električne energije u ukupnoj vrijednosti od 198,9 milijuna KM, a zatim koksa i polukoksa u vrijednosti od 162,9 milijuna KM. Izvezeno je i mrkog ugljena u vrijednosti od 84,6 milijuna KM, pa su energenti ključni izvozni proizvodi u Srbiju. Iz Srbije prednjači uvoz iz oblasti prehrambene industrije, a najviše uvezene vrijednosti su kukuruz, kruh, peciva, pivo i voda. Njemačka je najveći izvozni partner BiH. Za sedam mjeseci izvezli smo robe u vrijednosti od 1,6 milijardi KM, što predstavlja povećanje za 66,2 milijuna KM ili 4% u odnosu na analizirano razdoblje u prethodnoj godini. Iz Njemačke je uvezeno robe u vrijednosti od 1,4 milijarde KM, što je smanjenje od 71,8 milijuna ili 5%. S Njemačkom ostvarujemo suficit u razmjeni od 203,1 milijun KM, što predstavlja pokrivenost uvoza izvozom od 114%. U izvozu u Njemačku dominiraju sirovine i proizvodi metalske industrije, namještaja i tekstila, a uvozimo automobile, proizvode metalske i prehrambene industrije i lijekove. Podaci pokazuju da je porast izvoza u Njemačku evidentan, ali usporen, što je očekivano s obzirom na to da se u Njemačkoj dogodio “pad rasta” gospodarstva dva tromjesečja zaredom.
Večernji list: Postoje li slučajevi u kojima je BiH ostvarila suficit u vanjskoj trgovini?
– Značajno je napomenuti da suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni ostvarujemo s Njemačkom (203 milijuna KM) i Austrijom (160 milijuna KM) i nekim drugim zemljama, ali u manjem obujmu. Jedan od razloga, osim dugoročnog uspostavljanja suradnje naših kompanija s partnerima iz ovih zemalja, jest i zemljopisni položaj i blizina tržišta. Važno je napomenuti i strukturu stranih izravnih investicija koje dolaze upravo iz ovih zemalja, čime se stvara osnova za povećanje izvoza i ostvarenje suficita u vanjskotrgovinskoj razmjeni. To može biti signal i za dodatni angažman u privlačenju izravnih stranih investicija iz ovih, ali i drugih zemalja. Također, promatrano po skupinama proizvoda, situacija nije loša s obzirom na to da su u značajnom postotku zastupljeni i proizvodi s većom dodatnom vrijednosti.
Večernji list: Možete li se osvrnuti na značaj razmjene s EU-om, ali i državama CEFTA-e?
– I u prvih sedam mjeseci u 2023. godini Europska unija je najznačajniji partner za Bosnu i Hercegovinu. Najbolji pokazatelj značaja EU-a kao vanjskotrgovinskog partnera je obujam razmjene koji iznosi 18,4 milijarde KM, što je gotovo 70% ukupnog obujma vanjskotrgovinske razmjene, a koji ukupno iznosi 26,6 milijardi KM. Pojedini sektori gospodarstva (tekstil, metal i dr.) visoko su ovisni o partnerima iz EU-a, kako u uvozu (sirovine i repromaterijal) tako i u izvozu finalnih dobara. To i ne mora biti negativna strana razmjene s obzirom na koristi koje donosi suradnja s gospodarskim subjektima iz EU-a. To se, prije svega, odnosi na rast produktivnosti i inventivnosti poduzeća, poboljšanje kvalitete roba i usluga, praćenje tržišnih trendova i prilagođavanje istima te sumarno poticanje tehnološkog napretka i konkurentnosti Bosne i Hercegovine. Tako imamo situaciju da su pojedine kompanije iz BiH ključni partneri visoko inovativnim poduzećima s tržišta EU-a i mogu se smatrati liderima gospodarstva BiH. Zemlje članice CEFTA-e čine, poslije EU-a, drugog najznačajnijeg vanjskotrgovinskog partnera. Obujam razmjene sa zemljama CEFTA-e iznosio je 4,3 milijarde KM, što je 16,16% od ukupnog obujma vanjskotrgovinske razmjene. Ključni partner u razmjeni je Srbija. S Republikom Srbijom ostvarujemo najviši obujam razmjene, koji iznosi oko 3,5 mlrd. KM. To je najznačajnija zemlja po obujmu razmjene iz zemalja CEFTA-e i, poslije Republike Hrvatske, druga zemlja po značaju ukupne razmjene sa svijetom. Uvoz je znatno viši od izvoza te je ostvaren negativan saldo razmjene, i to u iznosu od gotovo 1,1 milijardu KM. Značajno je primijetiti da sa susjednim zemljama Hrvatskom i Srbijom, koje su ujedno i najznačajniji vanjskotrgovinski partneri, osim deficita u razmjeni, imamo i nerazmjer u uvozu po zemlji podrijetla i trgovine. Naime, analizom podataka s ovih tržišta uočena je ogromna razlika između uvoza po zemlji podrijetla i zemlji trgovine. Tako imamo situaciju da je vrijednost uvoza po zemlji podrijetla roba i usluga značajno manja u odnosu na uvoz po zemlji trgovine. Dakle, BiH uveze roba i usluga u velikom iznosu koje nisu proizvedene u ovim zemljama, ali su rezultat trgovinskih veza gospodarskih subjekata iz ovih zemalja, čime one ostvaruju ekstraprofit.
Večernji list: Kakvi izazovi danas stoje pred izvozno orijentiranim gospodarstvom u BiH, a poglavito kroz prizmu nužnosti priključenja sustavu trgovine štetnim plinovima?
– Uvođenje mehanizama oporezivanja emisija ugljikova dioksida (CBAM) u EU predstavljat će veliki izazov za energetske politike i elektroenergetski sektor u BiH, ali i za ulogu energetike u gospodarstvu i društvu. Poruka iz Europske unije je da zemlje zapadnog Balkana do siječnja 2030. trebaju uvesti mehanizme za naplatu ugljikova dioksida koji će biti ekvivalentni Sustavu trgovanja emisijama (EU Emissions Trading System – EU ETS), a da bi izbjegle plaćanje prekograničnog poreza. Uspostavljanje sustava određivanja cijena i trgovanja emisijama ugljikova dioksida počelo je pripremom mape puta uz tehničku asistenciju Tajništva Energetske zajednice i Svjetske banke, a u ovaj proces, prema našim informacijama, uključene su sve relevantne institucije u BiH. Spomenuta mapa puta za uvođenje cijena ugljika i trgovine emisijama u BiH predstavljala bi dobru polaznu osnovu kako bi se moglo pristupiti izmjenama i/ili donošenju novih relevantnih zakonskih propisa u cilju uređivanja ove oblasti. CBAM za posljedicu može imati plaćanje većih cijena robe koja se uvozi u EU, čime bi se u konačnici umanjila i konkurentnost bh. izvoznika, prije svega na tržištu električne energije, cementa i čelika koji se izvoze iz BiH. Za ispunjavanje uvjeta za izuzeće BiH iz CBAM mehanizma potrebni su spajanje tržišta električne energije sa susjednim zemljama i jasna mapa puta za uvođenje sustava za trgovinu emisijama (EU ETS) u BiH.
Većinom su vodeće izvozne kompanije s visokom dodatnom vrijednošću informirane o budućim zahtjevima za ekološkim standardima. One počinju i ulagati, ali im je teško doći do financijskih sredstava za veće investicije. Od nadležnih institucija zahtijevaju da ulože veće napore u pogledu kreiranja pravnog okvira i stvaranja poticajnog okružja za zelene poslove i investicije u ekosustav inovacija. Međutim, nedostatak jasne potpore smanjuje razvojne i inovacijske potencijale u cjelokupnoj ekonomiji. Najveći rast investicija u obnovljive izvore energije u cijeloj regiji bilježi se u solarnoj industriji. U solaru je i najveća prilika za domaće gospodarstvo koje svoje poslovne operacije usmjerava k tržištu Europske unije. Udio proizvodnje iz obnovljivih izvora smanjit će njihove carinske poreze na ugljik. Izračun mogućih ušteda obavlja se na osnovi utvrđivanja ugljičnog otiska.
Ako do 2026. godine BiH ne uvede sustav trgovanja emisijama usporediv s EU ETS, bh. izvoznici bit će suočeni s CBAM-om, što će utjecati na njihovu konkurentnost. Međutim, s obzirom na stratešku orijentaciju BiH k uvođenju EU ETS-a, važno je da proizvođači, bh. izvoznici i gospodarske komore budu uključeni u radne skupine i projekte u vezi s uvođenjem EU ETS-a te se kao Komora, zastupanjem interesa velikih izvoznika, stavljamo na raspolaganje svim relevantnim akterima da damo svoj kvalitetan doprinos ovim tranzicijskim koracima u pogledu potreba gospodarskih subjekata. Uloga Komore u tom procesu je praćenje i analiziranje relevantnih kretanja, pružanje informacija izvoznicima, provođenje različitih edukacija (karbonsko računovodstvo), podizanje svijesti itd.
Večernji list: U kojoj su fazi aktivnosti na osiguranju još jednog prijelaza opremljenog za fitosanitarni pregled?
– Udruga međunarodnih cestovnih prijevoznika tereta VTK BiH, Udruga međunarodnih špeditera VTK BiH, pa i zaključci s foruma koji je organizirao VTK BiH u suradnji s HGK i sa sastanka na ministarskoj razini održanom u Zagrebu, a i analize načinjene u prvom polugodištu ove godine, a na osnovi službenih podataka o broju prelazaka teretnih vozila preko graničnih prijelaza s Republikom Hrvatskom za posljednjih osam godina, jasno ukazuju i traže da se žurno pristupi izmjeni postojećeg ugovora o graničnim prijelazima za međunarodni cestovni promet s Republikom Hrvatskom. Bilo da se pristupi izmjeni postojećeg ili potpisivanju novog ugovora. U istom je nužno osigurati status BIP-a, odnosno graničnog prijelaza sa svim inspekcijskim kontrolama, osim postojećih dvaju, dodatno i za granični prijelaz Svilaj, a po mogućnosti i za granični prijelaz Izačić, dok je za granične prijelaze Orašje, Kamensko, Vinjani Donji i Ivanica potrebno osigurati status graničnih prijelaza na kojima je uspostavljena fitosanitarna inspekcija. Uvjereni smo da će, nakon “ljetne stanke” zbog godišnjih odmora, biti nastavljene aktivnosti u cilju rješavanja ovog pitanja na ovdje izneseni način kako bi se umanjili zastoji i gužve, a samim tim i visoki troškovi koje proizvode ta duga zadržavanja na graničnim prijelazima.
Večernji list:Možete li se osvrnuti na inicijative koje uime gospodarstvenika podnosi Vanjskotrgovinska komora BiH?
– Vanjskotrgovinska komora BiH upravo je ponovno inicirala razmatranje već dostavljenih i novih inicijativa te Vijeću ministara BiH i Parlamentarnoj skupštini BiH ostavila listu od 77 inicijativa koje smo u protekle četiri godine, na zahtjev gospodarstvenika, dostavljali institucijama vlasti, a čije bi razmatranje i prihvaćanje kroz zakonske okvire uvelike moglo poboljšati izvoz i olakšati poslovanje naših kompanija te doprinijeti poboljšanju poslovnog ozračja u BiH
