Bosna i Hercegovina je u prvom tromjesečju ove godine imala veći izvoz od uvoza iz samo tri zemlje, pokazuje analiza Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa koju je u srijedu usvojilo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine. Kako se navodi u ovoj analizi, najveću pokrivenost uvoza i izvoza BiH ima s Austrijom i iznosi 180,27 posto, te Hrvatskom 132,22 posto i Slovenijom 131,84 posto. Slijede Njemačka s 91,85 posto i Srbija s 87,57 posto. Inače, ukupna robna razmjena BiH u prvom kvartalu bila je 10,94 milijarde KM, vrijednost izvezene robe bila je 4,40 milijardi KM, a vrijednost uvezene robe 6,54 milijarde KM, što je dovelo do vanjskotrgovinskog deficita od 2,14 milijardi KM. “Osnovne karakteristike vanjskotrgovinske razmjene za prvo tromjesečje u odnosu na isto razdoblje prošle godine bile su rast ukupne vanjskotrgovinske razmjene od 3,27 posto, rast uvoza od 3,82 posto, rast izvoza od 2,46 posto, te rast ukupne vanjskotrgovinske razmjene od 3,27 posto. rast vanjskotrgovinskog deficita od 6,74 posto”, navodi se u priopćenju Vijeća ministara BiH. Dodaje se da je pokrivenost uvoza izvozom smanjena za 0,89 posto i iznosi 67,25 posto.
“Glavni vanjskotrgovinski partner BiH i dalje je EU, koja u ukupnoj robnoj razmjeni sudjeluje sa 65,3 posto, te zemlje CEFTA-e s 14,4 posto, dok ostale zemlje sudjeluju s 20,3 posto”, navodi se u priopćenju. BiH je u prvom kvartalu najviše izvozila u Hrvatsku, 701,5 milijuna KM, Njemačku 701,17 milijuna KM, Srbiju 572,26 milijuna KM, Austriju 444,72 milijuna KM, te Italiju 380,78 milijuna KM.Istovremeno, najviše se uvozilo iz Italije, 895,97 milijuna KM, zatim iz Njemačke 763,39 milijuna KM, Srbije 653,46 milijuna KM, Kine 548,55 milijuna KM, te Hrvatske 530,56 milijuna KM. Ekonomist Igor Gavran kazao je za ” Nezavisne” da je loše i razočaravajuće što naš izvoz nije mnogo veći jer za to postoji realan potencijal. “Također, razočaravajuće je što uvoz nije puno manji, jer mnoge stvari koje neopravdano i prekomjerno uvozimo možemo proizvesti sami ili već posjedujemo, poput naših prirodnih resursa i domaćih sirovina. Zbog toga kontinuirano gubimo enormne količine novca koji nepovratno odlazi iz zemlje i ne može se nadomjestiti prihodima od izvoza. No, koliko je nepovoljna ukupna pokrivenost uvoza i izvoza s cijelim svijetom, potpuni odgovor može dati tek dublja analiza strukture robne razmjene i uzimanje u obzir udjela domaćih proizvoda na vlastitom tržištu. Naime, uz prethodno navedene nedostatke, veliki dio ovog trgovinskog deficita odnosi se na one proizvode kojih zapravo nema u BiH, a neophodni su svakom tržištu – prije svega prirodni plin i naftne derivate. No, neravnotežu u tim područjima možemo smanjiti i ako pokrenemo domaću rafineriju nafte i umjesto gotovih derivata uvozimo sirovu naftu za preradu u domaće gorivo. To možemo učiniti relativno brzo ako su nadležne vlasti spremne ili natjerati vlasnike ili vratiti rafineriju u javno vlasništvo. Prirodni plin i sirova nafta ne mogu se zamijeniti u kratkom roku. Dodaje da je puno lakši način poboljšanja trgovinske razmjene povećanjem izvoza i supstitucijom uvoza svega što već imamo ili možemo proizvesti.
Olakšavanje poslovanja, potpora gospodarstvu, snižavanje poreznih i drugih opterećenja, javna ulaganja, privlačenje stranih ulaganja i preferencija domaćeg kod kupaca… sve to može dati rezultate u relativno kratkom roku, zaključio je Gavran.
