Fizičar Nikola Tesla, jedan od najvećih umova u povijesti svjetske znanosti, rođen je na današnji dan 1856. godine u selu Smiljan u Lici. Pronašao je obrtno magnetno polje, trofazni sustav prijenosa električne energije, indukcijski motor, generator i transformator, fenomen elektromagnetne rezonance i patentirao niz izuma na kojima se zasniva suvremena elektronika, a bez kojih bi bila nezamisliva tehnička civilizacija, pogotovo prijenos električne energije. Tesla je pionir radio-tehnike, bežične telegrafije i radara. Njegov polifazni sustav naizmjeničnih struja pokazao je vrijednost na prvoj hidrocentrali na Nijagarinim vodopadima. Patentirao je oko 700 pronalazaka u oblasti naizmjenične struje, telekomunikacija, akustike i strojarstva, od kojih su mnogi našli široku primjenu.
Tesla je pohađao gimnaziju u Gospiću, potom u Rakovcu kraj Karlovca, gdje je maturirao. Nakon studija elektrotehnike u Grazu i kratkog stažiranja u Budimpešti i Parizu, Tesla se odselio u SAD, čiji je državljanin postao 1884. godine, ali je sve do smrti u New Yorku na pravoslavni Božić 1943, održavao bliske kontakte sa rodnim podnebljem. U SAD je, proniknuvši u tajne oscilatornih kretanja elektriciteta i materije, ostvario najveće znanstvene poduhvate. Povodom stoljeća od njegovog rođenja, jedinica za mjerenje visokog napona nazvana je po Tesli, kao i jedinica jačine magnetnog polja. Nikola Tesla rođen je kao četvrto dijete Milutina i Đuke Tesle u svećeničkoj pravoslavnoj obitelji, u selu Smiljan u Lici. Veliki pronalazač i znanstvenik isticao je svoje srpsko porijeklo. Kada je u lipnju 1892. godine doputovao u Beograd, odlikovan je Ordenom Svetog Save drugog stupnja. Tesla je tada posjetio Narodni muzej i Veliku školu, gdje je o svom radu govorio studentima i profesorima, a sa srpskim fizičarom Đorđem Stanojevićem razgovarao je o započetoj gradnji prve električne centrale u Beogradu. Nakon Tesline smrti, njegova zaostavština stigla je u Beograd na osnovu odluke američkih sudskih vlasti jer je za jedinog Teslinog nasljednika proglašen njegov rođak Sava Kosanović. Prema želji Nikole Tesle, Kosanović je dokumentaciju i osobne Tesline predmete prenio u Beograd 1951. godine.
Muzej Nikole Tesle posjeduje više od 160.000 originalnih dokumenata, više od 2.000 knjiga i časopisa, preko 1.200 povijesni-tehničkih eksponata. Arhivska građa iz Tesline zaostavštine upisana je 2003. godine u registar UNESCO-a “Pamćenje svijeta”. Međunarodni aerodrom u Beogradu nazvan je “Nikola Tesla”. Njegovo ime nose Elektrotehnički institut u Beogradu, koji je osnovan 1936. godine, Elektrotehnička škola, biblioteka Univerziteta u Nišu, te dvije termoelektrane u Srbij, podsjeća federalna.ba. Najveće je priznanje Teslinu radu bilo dano na 11. općoj konferenciji za mjere i utege 1960., kada je za mjernu jedinicu magnetske indukcije (gustoće magnetskog toka) prihvaćen naziv tesla (oznaka T). Jedini je to naziv mjerne jedinice po nekome Slavenu među 19 naziva po zaslužnim znanstvenicima u Međunarodnom sustavu mjernih jedinica. Po Tesli je nazvan planetoid ili asteroid 2244 Tesla, te krater na Mjesecu Tesla (krater). Godine 2005. našao se na popisu 100 najznamenitijih Amerikanaca Discovery Channela. Spomenici Tesli su postavljeni ispred zgrade tehničkih fakulteta i na aerodromu u Beogradu. Datum Teslinog rođenja, 10. srpnja, obilježava se u Srbiji kao Dan znanosti. Grad Philadelphija, u američkoj državi Pennysilvaniji, proglasio je rođendan ovog velikog znanstvenika za službeni praznik.
