viteski.ba logo
Zrak u vitezu
Vrijeme objave: 21.12.23 @ 12:02

Mnoštvom sadržaja, od polaganja vijenaca na groblju Prahulje, mise zadušnice u novobiljanskoj župnoj crkvi Duha Svetoga koju je predvodio mons. Tomo Vukšić, metropilit i nadbiskup vrhbosanski, do otkrivanja spomen biste dr. Slobodanu Langu, začetniku i jednom od glavnih organizatora „Bijelog puta“ te svečane akademije na kojoj se govorilo o hrabrosti i značaju konvoja kojim su Hrvatima Lašvanske doline dopremljeni ne samo lijekovi i hrana već i vraćena nada i vjera da će preživjeti strahote rata i višemjesečnog okruženja, obilježena je 30. obljetnica dolaska humanitarnog konvoja „Bijeli put za Novu Bilu i Bosne Srebrenu“ na odredište, u Novu Bilu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ideja Bijelog puta predstavljena je tada hrvatskom predsjedniku dr. Tuđmanu
Oko 100 kamiona u kojima su bile 143 osobe, humanitarci, svećenici, novinari ali i brojni obični ljudi sa zagrebačkog kolodvora put Nove Bile kreću 10. prosinca 1993. godine na Međunarodni dan ljudskih prava. Na odredište stižu 20 prosinca s osjećajem koji niti jedan sudionik ovog hrabrog pothvata nikad neće zaboraviti. „Ako se sjećate kamiona s ugljenom koji je pretresan kod Uskoplja, kad je Armija R BiH pokušavala pronaći oružje kojeg nije bilo, ja sam vozač i vlasnik tog kamiona. Od njega smo živjeli ja i moja obitelj, supruga i u to vrijeme šestoro djece. Na taj put sam krenuo jer je mome narodu trebala pomoć. Osjećaj koji me preplavio kad sam ovdje stigao je neopisiv, takvo nešto više nikad više doživio nisam“, kaže Jozo Sliško, vozač jednog od kamiona u humanitarnom konvoju „Bijeli put“. Sudionici konvoja, svjedoči Ante Damjanović koji je prije njegova organiziranja u Novoj Biloj proveo 40 dana, dočekani su i ispraćeni sa suzama. „Nakon mojeg boravka ovdje i prilike da spoznam svu težinu života i patnji kroz koje je prolazio ovaj narod, stradavanja ljudi koji su umirali svakodnevno jer nisu imali čak ni pravo na liječenje, a jedina prilika pomoći im bila je u improviziranoj crkvi- bolnici, što je jedinstvena
situacija u Domovinskom ratu, naš dolazak s konvojem obilježile su suze. Plakali smo i mi koji smo došli, ali i oni kojima smo došli. Zahvaljući hrvatskim braniteljima koju su nadljudskim naporima iznijeli teret obrane, imali smo kome doći“, sa suzama u očima prisjetio se „Bijelog puta“ jedan od organizatora Ante Damjanović. Ideju njegova organiziranja kaže, predstavili su najprije tadašnjem ministru obrane Šušku, a potom i predsjedniku Tuđmanu. Dalje je išlo sve s lakoćom, na čelo organizacijskog odbora dolaze dr. Slobodan Lang i Herman Vukušić, sva vrata na koja su pokucali za pomoć otvaraju se. Vođeni idejom humanosti, praćeni Božjom milošću 10 dana nakon polaska iz Zagreba, Konvoj stiže na odredište. „Konvoj je imao dimenziju nadrealnog, nečega što obični smrtnici bez Božje pomoći ne bi mogli napraviti. Zamislite samo putovati 14 dana, a danas stignete za nekoliko sati. Bijeli put je imao i svoju krvavu žrtvu, po povratku je ubijen vozač Ante Vlaić. Još veću žrtvu u vrijeme dok smo još bili na ovom prostoru podnijeli su Hrvati u Križančevu Selu gdje ih je ubijeno 64-oro tog krvavog Božića. Po povratku u Zagreb, nakon što snmo na Badnjak pokopali Vlaića, sastajemo se s predstavnicima bošnjačkog naroda, tražimo nesmetan prolazak humnitarnih konvoja, prestanak ratnih djelovanja. Poslije toga događaju se još i Buhine Kuće početkom siječnja, a nakon toga potpisan je i Washintonski sporazum te rat staje“, kaže Branko Čulo, jedan od sudionika i organizatora „Bijelog puta“. Konvoj koji je Hrvatima Lašvanske doline u najteža vremena rata, vratio nadu te prenio poruku da nisu sami ni zaboravljeni, ali i razbio medijsku blokadu, dobit će zasluženo mjesto u povijesti hrvatskog naroda.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Osnivanje Zaklade
Branko Čulo najavio je osnivanje Zaklade sa sjedištem u Novoj Biloj, a potrebu da ovaj pothvat hrvatskog zajedništva dobije mjesto u povijesti naroda kojeg zaslužuje, naglašavaju i hrvatski politički predstavnici u BiH. „Bijeli put je donio svjetlo i nadu u najteža ratna vremena. Nakon 30 godina živi u našem sjećanju i naša je obveza čuvati to sjećanje i prenositi ga na mlađe naraštaje kao jedan od jamaca opstanka Hrvata na ovim prostorima“, kaže Lidija Bradara, predsjednica Federacije BiH. „Konvoj čiju 30. obljetnicu dolaska obilježavamo svjedoči o hrabrosti i odvažnosti njegovih sudionika, podsjeća nas na ožiljke rata koji su posebno vidljivi ovdje u središnjoj Bosni i kao takav zaslužuje uzvišeno mjesto u povijesti hrvatskog naroda“, naglasio je predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragan Čović. Čović je predvodio brojno izaslanstvo hrvatskih dužnosnika na svečanostima obilježavanja 30. obljetnice „Bijelog puta“ na koju su bili i predstavnici Vlade RH s izaslanicom predsjednika Vlade RH Žanom Ćorić na čelu.
Sjećanje na konvoj okupilo je i obitelji pokojnih dr. Slobodana Langa i dr. Ivana Bagarića, ljudi koji su među najzaslužnijima za organiziranje pothvata, brojne sudionike ali i one koji su njihov dolazak prije 30 godina dočekali puni nade da će ratnim strahotama uskoro doći kraj. I došao je, ali sjećanju na „Bijeli put“ nije. Na njegovu trajnom čuvanju radit će i Zaklada gradnjom spomen parkova i mjesta sjećanja pa i na preminule sudionike dr. Langa, dr. Bagarića, Antu Vlaića te četvoricu od sedam svećenika koji su bili dio pothvata. Posljednji koji je preminuo nedavno je fra Stipo Karajica. I ovogodišnja obljetnica dolaska „Bijelog puta“ bila je prilika zahvaliti se svima koji pomažu u organizaciji obljetnica ali ljudima koji su u ratu pomagali na različite načine. Priznanje je, uz ostale, ove godine dobila i Kata Kesten, žena koja je ranjenicima svakoga dana donosila vodu u crkvu- bolnicu u Novu Bilu riskirajući svakodnevno život. Nadbiskup vrhbosanski mons. Tomo Vukšić obljetnicu dolaska „Bijelog puta“ nazvao je obljetnicom solidarnosti, dobrote i zahvalnosti koja je svjetlom dobrote rastjerala tamu i zlo rata u teškim vremenima za Hrvate središnje Bosne. U svojim obraćanjima na svečanoj akademiji na neke od najtežih trenutaka rata su podsjetili među ostalim i general Ilija Nakić jedan od ratnih zapovjednika središnje Bosne te Mirjana Plavčić koja se osvrnula na višestruku važnost konvoja koji je u Novu Bilu prije 30 godina stigao putovima vjere, nade i zajedništva.

Oglasi
LM