Jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od 60 do 160 eura moći će dobiti i dio državljana BiH koji su ostvarili mirovine u Republici Hrvatskoj, a sve na temelju odluke Vlade RH o isplati jednokratnog novčanog primanja radi ublažavanja posljedica rasta troškova života, a koja se odnosi na umirovljenike koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, piše Večernji list BiH.
Poznato je kako prebivalište u Republici Hrvatskoj, na temelju različitih životnih sudbina, kao što je iseljavanja tijekom rata, ali i nakon njega, ima i dio državljana BiH, a koji su pak, uz primanja u RH, uspjeli ostvariti i mirovinu iz Bosne i Hercegovine na temelju radnog staža koji su imali tijekom života u BiH.
Iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje su početkom studenoga najavili da korisnici hrvatske mirovine kojima se isplaćuje i mirovina iz inozemstva, korisnici samo inozemne mirovine te korisnici hrvatske mirovine koji su navršili mirovinski staž u inozemstvu, a nisu ostvarili pravo na mirovinu u inozemstvu, kojima ukupno mirovinsko primanje ne prelazi iznos od 700 eura, radi isplate jednokratnog novčanog primanja Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje dostave dokaz o iznosu mirovine za rujan 2023. koju je isplatio inozemni nositelj osiguranja.
Dokaz može biti potvrda banke iz koje se vidi neto iznos mirovine koji je uplatio inozemni nositelj za rujan 2023., kao i izvadak iz bankovnog računa iz kojeg se vidi neto iznos mirovine koji je uplatio inozemni nositelj za rujan 2023. Jedan od navedenih dokaza treba dostaviti HZMO-u do 30. studenoga 2023. Osim online obrascem, dokaz o visini inozemne mirovine može se dostaviti područnoj ustrojstvenoj jedinici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prema mjestu prebivališta, poštom ili osobno, s popunjenom tiskanicom za dostavu podataka o visini inozemne mirovine. Tiskanica je dostupna na internetskim stranicama HZMO-a. Uvidom u odluku Vlade vidljivo je kako će se umirovljenicima kojima je visina mirovine do 300 eura isplatiti 160 eura pomoći, za mirovine visine od 300 do 435 eura pomoć iznosi 120 eura, za umirovljenike čija je mirovina od 435 do 570 eura pomoć je 80 eura, dok je za mirovine od 570 do 700 eura iznos jednokratne pomoći 60 eura.
Pitanje pomoći umirovljenicima jedno je od onih koja se izravno vežu uz brojne izazove koji proistječu iz inflacijskih udara. Poznato je kako je riječ o populaciji koja ima znatne probleme s obzirom na niska primanja, najveći dio kojih ide upravo na proizvode koji su i najviše poskupjeli, a to su prehrana i energenti. Posljedično, na kraju mjeseca za veliki dio ove populacije pravo je umijeće izmiriti preostale režijske troškove, što dovoljno govori o važnosti izdvajanja dijela viškova sredstava koja su se, uslijed rasta PDV-a, pojavila u proračunima za rast mirovina. A kada je riječ o BiH, svjedočili smo povećanju mirovina u nekoliko navrata. U Federaciji BiH je, primjerice, najniža mirovina za listopad iznosila 538,27 KM, zajamčena 642,40 KM, dok prosječna mirovina korisnika samostalne mirovine, a kojih je na isplati za listopad 361.247, iznosi 675,61 KM. Ipak, kako navodi portal mirovina.hr, umirovljenička primanja će od siječnja 2024. rasti prema najavama i u BiH, ali i Srbiji te Crnoj Gori.