Danas je Đurđevdan: Romi slave svoj najveći praznik uz brojna narodna vjerovanja

// Jurjevo

Đurđevdan, odnosno Jurjevo, jedan je od najstarijih i najveselijih romskih praznika. Na taj dan Romi obilježavaju dolazak proljeća i ljepšeg vremena.

Romi danas slave Đurđevdan, jedan od svojih najvećih praznika.

Nakon đurđevdanskog uranka, jutarnjeg kupanja i umivanja, započinje slavlje uz pjesmu, ples i bogatu trpezu.

Đurđevdan, odnosno Jurjevo, za Rome ima posebno značenje jer simbolizira buđenje prirode, nova putovanja i bolje životne uvjete pod otvorenim nebom. Ovaj praznik slave Romi svih vjeroispovijesti. Kroz povijest su se u ovo doba godine okupljali nakon zime kako bi razmijenili vijesti i zajedno proslavili dolazak toplijih dana.

Kao vjesnik proljeća, Đurđevdan označavao je vrijeme kada su Romi ponovno pokretali svoje čerge i kretali na put. Proslave su se često održavale na livadama i uz rijeke, što je bilo važno zbog napajanja i ispaše životinja tijekom putovanja.

Uz Đurđevdan se vežu brojna narodna vjerovanja. Smatralo se da prije ovog dana nije dobro spavati na otvorenom. Uoči praznika običaj je provesti noć u prirodi uz vatru, a ujutro se umiti ili okupati u izvoru ili rijeci radi zdravlja i sreće.

Domovi, ljudi i zaprege ukrašavaju se cvijećem i biljem. Pletu se vijenci od vrbe i drugog zelenila, koriste se kopriva i dren za zdravlje, te miloduh za simboličnu čistoću i miris duše.

Na Đurđevdan se ljudi svečano odijevaju, a posebnu radost osjećaju djeca. Priprema se bogat obrok, a tradicionalno se peče janje na ražnju. Vjeruje se da bijelo janje donosi sreću, dok bi crno moglo donijeti nesreću. Janje se često dovodi živo kao simbol radosti, nakon čega slijedi obred blagoslova.

Postoje i vremenska vjerovanja: ako je na Đurđevdan vedro, očekuje se plodna godina; ako pada kiša, ljeto bi moglo biti sušno, dok kiša trećeg dana (na blagdan svetog Marka) najavljuje kišovito ljeto.

Đurđevdan, odnosno Jurjevo, kršćanski je blagdan posvećen svetom Jurju. Katolici ga obilježavaju 23. travnja, a pravoslavci 6. svibnja.

Prema predaji, sveti Juraj rođen je između 275. i 281. godine u Kapadokiji. Kao vojnik Rimskog Carstva za vrijeme cara Dioklecijana, otvoreno je svjedočio svoju kršćansku vjeru. Zbog protivljenja progonu kršćana bio je zatvoren, mučen i na kraju pogubljen 303. godine. Proglašen je svetim 494. godine.

Sveti Juraj smatra se zaštitnikom vojnika, konjanika i vitezova, a štuje se u brojnim zemljama diljem svijeta. U nekim kulturama, poput katalonske, na ovaj se dan daruju simbolični pokloni – muškarci ženama ružu, a žene muškarcima knjigu.