Europa se suočava sa sve ozbiljnijim posljedicama dugotrajnih vrućina, suša i promjena režima padalina. Požari koji ovog ljeta haraju pojedinim dijelovima kontinenta samo su jedan od znakova promjena koje sve više utječu i na dostupnost vode, poljoprivredu i svakodnevni život.
Da stvar bude gora, Europa se zagrijava brže od globalnog prosjeka, dok se istodobno mijenjaju obrasci padalina. Tlo se dulje zadržava suhim, a razdoblja ekstremnih vrućina postaju sve učestalija. Takvi uvjeti stvaraju pogodno okruženje za nastanak i brzo širenje šumskih požara.
Tijekom ljeta 2026. veliki požari zabilježeni su u više europskih zemalja, među kojima su Bosna i Hercegovina, Grčka, Hrvatska, Španjolska, Francuska, Njemačka, Velika Britanija i Belgija. Posebnu pozornost privukao je požar na području Visokih Fena u Belgiji, koji je zahvatio oko 3.000 hektara.
Važno je razlikovati uzrok požara od uvjeta koji omogućavaju njegovo širenje. Klimatske promjene ne znače da je svaki požar izravno izazvan visokim temperaturama. Uzrok može biti ljudski faktor, prirodna pojava ili kombinacija različitih okolnosti.
Međutim, više temperature i dulja razdoblja bez kiše isušuju vegetaciju i tlo. Kada se tome dodaju snažan vjetar i toplinski valovi, vatra se može širiti znatno brže.
Voda postaje sve veći problem
Podaci iz zajedničkog izvješća Svjetske meteorološke organizacije i programa Copernicus pokazuju koliko su promjene već izražene.
Tijekom 2025. godine najmanje 95 posto europskog kontinenta bilježilo je temperature iznad prosjeka. Istodobno, oko 70 posto europskih rijeka imalo je ispodprosječan godišnji protok, dok je površinska vlažnost tla bila među tri najniže zabilježene od početka mjerenja 1992. godine.
To pokazuje da problem nije samo u tome što su ljeta toplija. Kada visoke temperature potraju, a padaline izostanu, posljedice se šire na cijeli sustav – od poljoprivrede i opskrbe vodom do povećanog rizika od požara.
Balkan posebno izložen
Za zemlje Balkana, pa tako i Bosnu i Hercegovinu, ovo je posebno važno pitanje. Regija se već suočava s visokim temperaturama, razdobljima bez padalina i pritiskom na vodne resurse.
Nastavak trenda zagrijavanja mogao bi donijeti sve veći broj razdoblja ekstremne vrućine, sušnija tla i veći pritisak na dostupne zalihe vode.
To ipak ne znači da će svako sljedeće ljeto biti ekstremno niti da će svaki požar biti posljedica klimatskih promjena. Na pojedinačne vremenske događaje utječe velik broj čimbenika.
Ali dugoročni trend postaje sve teže zanemariti. Toplija klima mijenja uvjete u kojima žive europske zemlje, dok su suša, nestašica vode i veliki požari rizici kojima će se kontinent morati sve ozbiljnije prilagođavati, piše Telegraf.rs.
