Od 3,8 milijardi maraka u siječnju pa do 5,7 milijardi maraka u kolovozu – razlika je ovo u mjesečnoj potrošnji koju su evidentirali serveri Porezne uprave Federacije BiH koji bilježe ukupan promet preko fiskalnih uređaja u svim općinama i gradovima u FBiH.
Večernji list je imao uvid u podatke za svaki pojedinačni mjesec godine koja je iza nas, a koji otkrivaju kako postoje određene zakonitosti u kretanju iznosa potrošnje u određenim mjesecima, ali i upućuju na snažne inflacijske udare uslijed kojih građani BiH više novca ostavljaju za različite proizvode i usluge.
Prvih deset
No, više od svega zanimljivost proistječe iz uvida u potrošnju preko fiskalnih uređaja po pojedinim gradovima i općinama u Federaciji BiH, pri čemu je vidljivo kako se u određenim lokalnim zajednicama znatno više troši u odnosu na neke druge, koje pak imaju znatno veći broj stanovnika. Primjer koji smo uzeli za ovu analizu podaci su iz kolovoza prošle godine, kada je, inače, zabilježena i najveća potrošnja evidentirana putem fiskalnih uređaja. Naime, žitelji Federacije, kao i gosti koji su u tom mjesecu u većem broju posjećivali BiH, najviše su i trošili, a dokaz tome je podatak kako je putem fiskalnih uređaja evidentiran promet u iznosu većem od 5,7 milijardi maraka; točnije 5.725,099.320 KM.
Ovaj mjesec bio nam je i referentna točka tijekom analize kretanja potrošnje po pojedinim gradovima i općinama u Federaciji BiH, a uvid u prvih deset otkriva kako su u društvu velikih gradova i oni sa znatno manjim brojem stanovnika. Tako je u Širokom Brijegu, koji ima oko 29 tisuća stanovnika, u kolovozu evidentiran promet od 144,4 milijuna maraka, a što je 2,3 puta više od, primjerice, Travnika, općine s 53 tisuće stanovnika, a u kojoj je zabilježen promet u iznosu od 61,9 milijuna maraka. Među deset lokalnih zajednica s najvećom evidentiranom potrošnjom našao su se i Tešanj – s 224,6 milijuna maraka, što je također impresivan rezultat s obzirom na broj stanovnika (43 tisuće), a treba spomenuti i Lukavac s 44 tisuće stanovnika, a u kojemu je zabilježen promet od oko 154 milijuna maraka. Usporedni podaci o ostvarenoj potrošnji i broju stanovnika, kao i komparacija s nekim drugim lokalnim zajednicama, upućuju na zaključak kako životni standard, koji proistječe iz visine mjesečnih primanja, kao i ukupnog broja zaposlenih, igra značajnu ulogu.
Na popisu prvih deset, očekivano, našli su se najveći gradovi u Federaciji BiH, a na prvom mjestu bila je općina Novi Grad Sarajevo s prometom od 435 milijuna maraka, zatim slijede Ilidža s 413,8, Tuzla s 359,5 te Mostar s 319,2 milijuna maraka prometa u kolovozu. Od sarajevskih općina tu su i Sarajevo Centar s 306,9 te Novo Sarajevo s 207 milijuna maraka. U Zenici je pak u kolovozu evidentiran promet od 261,2 milijuna maraka. Kada se analiziraju podaci svih općina i gradova u ovom entitetu, vidljivo je kako je u trima gradovima, Tuzli, Mostaru i Sarajevu, ostvarena potrošnja od oko 2,1 milijardu maraka, točnije 2.126,533.682 marke.
Sezonska potrošnja
Usporedbom s ukupno ostvarenom potrošnjom u kolovozu vidljivo je da se u ovim trima lokalnim zajednicama, odnosno gradovima, ostvarilo 37 posto ukupne potrošnje koja je registrirana u Federaciji BiH.
Mjesečna usporedba potrošnje, gledajući pak ukupan iznos za Federaciju BiH, otkriva nam i dinamiku kretanja stanovništva, iseljenički utjecaj na lokalnu ekonomiju, ali i upućuje na snažnu turističku posjećenost. Već smo naveli kako je u kolovozu zabilježena i najveća potrošnja u Federaciji BiH evidentirana putem fiskalnih uređaja, a što je i logično s obzirom na turističku sezonu, ali i vrijeme u kojemu se članovi dijaspore u većem broju vraćaju u domovinu. Iako je već odranije jasan pozitivan učinak izravnih novčanih doznaka dijaspore, ovi podaci zapravo ukazuju na drugi, jednako vrijedan učinak na ukupna ekonomska kretanja. Iako je bilo za očekivati kako će potrošnja u prosincu, mjesecu blagdana, dosegnuti onu iz navedenog ljetnog mjeseca, to se nije ostvarilo te je ukupan promet u prosincu iznosio nešto više od 5,6 milijardi, točnije 5.658,284.169 maraka. Zanimljivo, treći mjesec s najvećom potrošnjom u prošloj godini bio je listopad s evidentiranim iznosom od 5,564.621.707 maraka. Gledajući ukupan promet u 2023. godini za cijelu Federaciju, on je iznosio 63 milijarde i 705 milijuna maraka, što je znatno više u odnosu na 2022. godinu, kada je taj iznos bio nešto viši od 60 milijardi maraka. Zaključak je kako inflacija očito i dalje igra visoku ulogu u ukupnoj potrošnji.
