Senad Buljina, predsjednik Saveza udruženja umirovljenika Srednjobosanske županije za portal hronika.ba govorio je o stanju u kojem se nalaze umirovljenici, te o koracima koje će poduzeti prema županijskoj, ali i Vladi FBiH. Jednokratnu pomoć proračunskim korisnicima, trebamo dobiti i mi, jer i mirovine se isplaćuju iz proračuna.
Hronika.ba: Od četrdeset tisuća umirovljenika u Srednjobosanskoj županiji, 25.000 ih prima minimalnu mirovinu. Kako preživljavaju?
Buljina: To je pitanje na koje je teško odgovoriti. Zašto? Zato što situcija u Srednjobosanskoj županiji nije nimalo sjajna u odnosu na Sarajevsku, Tuzlansku, pa djelimično i na Zeničko-dobojsku županiju. Umirovljenici u ovoj županiji imaju niz problema kojih nema u drugim županijama i to primarno po pitanju zdravstva. Evo, umirovljenici sa minimalnim mirovinama sada su oslobođeni plaćanja markica, ali ti umirovljenici imaju i supruge za koje moraju platiti markice. Druga stvar, esencijalna lista lijekova ona je donešena, objavljena i trebala bi da se primjenjuje. Međutim vi od općine do općine imate situaciju da umirovljenici ne dobivaju recepte za lijekove sa esencijalne liste nego im daju recepte za lijekove koji nisu na listi i koje moraju platiti. Govorim iz vlastitog primjera, evo neki dan sam dobio lijek Siofor za šećer, morao sam platiti. Ili nalaze, otiđite pogledajte po domovima zdravlja, nalaze kad vadite, ja sam prije mjesec dana osobno platio 41 KM za nalaze, koliko je takvih. Hajd u mene je mirovina malo veća u odnosu na prosječnu pa mogu platiti, a šta mislite kako će oni koji imaju minimalnu ili ispod prosječne mirovine? Nije to uredu. Sljedeće, došli smo do saznanja da veliki broj naših umirovljenika koji žive na rubnim područjima prijavljuju prebivalište u Sarajevskoj i Zeničko-dobojskoj županiji radi zdravstvene zaštite. Zašto? Pa zato što su , u tim županijama čak i lijekovi jeftiniji nego kod nas. Za isti lijek ćete više platiti u ŽSB, nego u ZDŽ, to su nam dokumentirali pacijenti koji su se prebacili radi toga u Zenicu ili Sarajevo. Apsurdno je da naš invalid u Sarajevu dobije besplatno protezu, a ovdje plati 60-70% od njene cijene. Zar to nije sramota?
Mi smo još u vrijeme korone podnijeli zahtijev Vladi ŽSB za jednokratnu novčanu pomoć za kupovinu lijekova, ogrijevnog drveta, ali nismo je dobili. Druge županije poput USŽ, SŽ, ZDŽ ili TŽ) su to učinili. Da su bar podjelili onima koji imaju mirovinu ispod prosjeka, vjerujte da bi to umirovljenicima mnogo značilo. Dobili bi osjećaj da netko misli o njima. A to je nekada najbitnije. Mi smo naprimjer u povodu dana umirovljenika obišli pet domova za smještaj starijih osoba. Nismo mi njima odnijeli puno, po svakom domu potrošili smo od 300-400 KM, da vidite samo koliko im je drago kad vide da ih se neko sjetio.
Hronika.ba: Koliko umirovljenika sebi može priuštiti smještaj u domu?
Buljina: Mali broj, jer cijene su visoke, a mirovine nedovoljne .U boljoj su situaciji oni čija su djeca otišla iz Bosne i Hercegovine, mogu im financijski pomoći.
Hronika.ba: Kako gledate na činjenicu da je između minimalne mirovine u koju se može ići sa 15 godina radnog staža i zajamčene za koju se radilo 40 punih godina, razlika tek 100 KM?.
Buljina: Nije to logično, to je ono o čemu se raspravlja. Vi kada podjelite iznos zajamčene mirovine od 642 KM, na 40 godina, ispada da za godinu staža dobijete 16,5 KM. Po ovim cijenama, to znači da za novac koji dobijete za godinu staža možete kupiti 6 litara ulja. Ali imate i činjenicu da je 2016. 2017 i 2018. godine njaveći broj zaposlenih iz javnih stanova otišao u mirovinu po starom zakonu. Njihova osnovica, množila se sa tadašnjim koeficijentom 1,81, tako da su dobili mirovine koje su im bile veće od plaća. Imate i danas situaciju da onaj tko bolje izlobira u Parlamentu, prođe bolje.
Hronika.ba: Hoćete li tražiti trinaestu mirovinu?
Buljina: Tražit ćemo trinaestu mirovinu. Napravili smo mi set zahtjeva, za desetak dana imamo UO federalnog Saveza u Sarajevu. Vidite, ovo što je nedavno uradila Vlada FBiH donoseći Uredbu da proračunskim korisnicima podijeli po 2.500 KM je van pameti. Pa i mi smo proračunski korisnici jer se naše mirovine isplaćuju iz proračuna zašto se i nama ne podijeli jednokratna pomoć po 2.500 KM ? Ili barem jedna prosječna mirovina da se isplati svim umirovljenicima. Mi ćemo u ŽSB, koji je donio odluku da isplati po 400 KM, tražiti isplatu jednokratne pomoći. Jer tko puni taj proračun? Svaki mjesec umirovljenici potroše 30 milijuna maraka u ovoj županiji pa zašto i mi iz tog proračuna nebi dobili jedokratnu pomoć?
Hronika.ba: Hoće li vlast imati sluha?
Buljina: Ukinuli su markicu za umirovljenike sa minimalnom penzijom, povećali su grant za Savez pa možemo provesti sve planirane aktivnosti i hvala im. Ali, odgovorno tvrdim može se više, daleko, daleko više. Ono što nam posebno smeta je što nitko nikada još nije došao ni nazvao udruženje ili Savez da sjednemo da vidimo ima li problema. Predlagali smo im da uradimo socijalnu kartu županije, onda nebi bilo problema kome treba ili ne treba pomoć, nije to urađeno na na Federaciji.
Hronika.ba: Na popisu za dodjelu pomoći EU za energetski siromašna domaćinstva, umirovljenici su bili najbrojniji. Jeste li zadovoljni?
Buljina: Kako ćemo bit zadovoljni ,cca 117.000 umirovljenika dobilo je po 360 i nešto maraka, što on može kupiti za taj novac. Za taj iznos ne može se kupiti ni pet metara drva koja nisu dovoljna za jednu zimsku sezonu.
Hronika.ba: Kad govorimo o ogrijevnom drvetu, kojim se najviše griju domaćinstva u ovoj županiji, njegova nabavka za umirovljenike je stalni problem. Zašto?
Buljina: Taj problem traje godinama. Imate slučajeva da su umirovljenici dobivali po dva kubika drveta. Evo naprimjer u Novom Travniku nekada je ogrijevno drvo preko udruženja umirovljenika upisivalo 50-100 ljudi , a sada više od 900. Ili u Travniku nekada je 800 umirovljenika pisalo ogrijevno drvo, dok je taj broj u 2023. premašio tri tisuće. Ne može za jednu sezonu po domaćinstvu biti 2, ni 2,60, ni 3,25 kubika. Mi smo razgovarali sa menadžmentom ŠPD u više navrata i oni tvrde da se baziraju na količinama koje su bile ranije. Mi smo poslali zahtjev prema ŠPD da barem na području jedne općine svi korisnici budu u istoj ravni ako je 3,25 kubnih metara za umirovljenike neka je i za ostale sindikate isto. Mi smo imali situaciju da u pojedinim općinama nije bilo tako. Imam saznanja da je taj naš zahtijev prihvaćen. Tražili smo i da u općinama u kojima ima dovoljno drvne mase da se da po 5 metara kubnih, ali imam informacije da se u nekim općinama neće moći isporučiti ni po 3,23 metra kubna ogrijevnog drveta. Po novom cjeniku koji smo dobili za 2024. godinu, jedan metar kubni drveta u oblovini košta 108,81 KM. To je previsoka cijena za umirovljenike, posebno za one sa minimalnom mirovinom od 538 KM, koji tu mirovinu u većini slučajeva dijele sa bračnim drugom. Računajte kad kupi drva, mora platiti prijevoz, rezanje, cijepanje, ne može mu biti jedna i pol mirovina samo da osigura drva. A svaki od njih mjesečno da više od 100 KM za lijekove.
Hronika.ba: Pa kako onda uspjevaju živjeti penzioneri u Srednjobosanskoj županiji?
Buljina: Žive ispod prosjeka, ljudi koji bi nakon okončanog radnog vijeka, trebali u miru uživati u starosti, prinuđeni su da dodatno rade kako bi ne živjeli, nego preživljavali. To je sramota.
