S obzirom na klimatske i zemljopisne karakteristike koje rezultiraju značajnim potencijalima za proizvodnju vrhunskih vina, činjenicu da se godišnje u zemlji proizvede oko 18 milijuna litara vina, kao i rastuću potrebu za ulaskom na tržišta, napose ona u Europskoj uniji, donošenje Zakona o organizaciji tržišta vina u BiH, jednog od onih iz paketa europskih, vinarima u BiH otvara do sada neviđene prilike razvoja. Iz Vanjskotrgovinske komore podsjetili su kako su vinari u više navrata isticali da je potrebno urediti ovu oblast kako bi bili konkurentni na svjetskom tržištu, naglasivši da se u BiH godišnje proizvede oko 18 milijuna litara vina, a registrirano je oko 70 proizvođača.
Ključni ciljevi koji će se postići nakon što ovaj zakon bude usvojen i u Domu naroda te stupi na snagu odnose se na utvrđivanje načela organizacije tržišta vina u Bosni i Hercegovini, odnosno odredbe o proizvodnji grožđa i vina potrebne za organizaciju tržišta vina. Tomu svakako treba dodati i oznake podrijetla, oznake geografskog podrijetla i tradicionalne izraze u sektoru vinarstva, kao i označavanje, prezentaciju te reklamiranje proizvoda sektora vinarstva. Predlagač zakonskog rješenja ističe kako je u ranije važećoj legislativi bio uočen niz nedostataka koji su onemogućavali pravilno funkcioniranje i razvoj vinarskog i vinogradarskog sektora te podsjećaju i kako je jedna od okolnosti za stvaranje nove regulative stupanje na snagu novih propisa EU-a. U konačnici, neusuglašenost domaćeg zakonodavstva sa standardima i pravilima EU-a dovela je do nekonkurentnosti domaćih proizvođača grožđa i vina te njihove nemogućnosti izvoza u zemlje EU-a. Novo zakonsko rješenje rješava fundamentalne probleme koji uzrokuju slabost današnjeg sustava, a pritom se predviđa i uspostava vinogradarskog i vinarskog sektora. Pritom bi se omogućila proizvodnja vina usklađena s EU standardima, a time i bolji pristup domaćih proizvođača međunarodnom tržištu, što će se pak odraziti na unaprjeđenje poljoprivrede. Naravno, zakonsko rješenje ide i u smjeru veće konkurencije kvalitetnijih domaćih vina, a posebno u odnosu na uvoz vina i grožđa iz drugih zemalja. Večernji list imao je uvid u zakonsko rješenje, a iz kuta domaćih proizvođača posebno je važno poglavlje II. novog zakona koje regulira oznake zemljopisnog podrijetla i označavanje vina oznakom zemljopisnog podrijetla. Područje oznake podrijetla i oznake zemljopisnog podrijetla vina određuje obuhvatnost vina i proizvoda od grožđa na koje se odnosi, podjelu oznaka zaštićenog zemljopisnog podrijetla, zaštitu i pravo korištenja oznake… Također, u ovom poglavlju propisana je i zaštita od zloupotrebe zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla i odnos prema oznakama drugih država. Javlja se pritom i potreba vođenja registra oznaka, kako zemljopisnog tako i oznaka kontroliranog zemljopisnog podrijetla. U kontekstu oznake podrijetla uvjeti su kvaliteta i svojstva proizvoda koji u osnovi ili isključivo nastaju pod utjecajem posebnih prirodnih i ljudskih čimbenika određenog zemljopisnog područja, a uvjet je da se grožđe od kojega se dobiva proizvod uzgaja isključivo na imenovanom zemljopisnom području. Također, preduvjet je i da je proizvod dobiven od sorti vinove loze koje pripadaju vrsti Vitis vinifera L. ili su nastale ukrštanjem ove vrste s drugim vrstama roda Vitis. Kada je riječ o oznaci zemljopisnog podrijetla, preduvjet je da proizvod ima specifičnu kvalitetu, ugled i druga obilježja koja se mogu pripisati njegovu zemljopisnom podrijetlu, a jedan od uvjeta je da najmanje 85 posto grožđa korištenog za proizvodnju potječe isključivo s tog zemljopisnog područja. Maksimalni udio grožđa od 15 posto koji može potjecati izvan imenovanog područja mora potjecati iz BiH.
Zakonom se predviđa i uređenje vinogradarskog registra u koji su se obvezni upisati svi proizvođači grožđa koje se stavlja u promet, a u pogledu obavljanja fizičko-kemijske analize vina, ovlašteni laboratoriji moraju ispunjavati zahtjeve utvrđene standardom ISO/IEC 17025. Primjenom novog rješenja, očekivanja su struke, doći će do značajnog ojačavanja konkurentnosti domaćih proizvođača grožđa i vina te njihova lakšeg pozicioniranja na europskim i svjetskim tržištima.
