U Sudu Bosne i Hercegovine danas je izrečena prvostupanjska presuda Ibrahimu Puriću i još sedmorici optuženih za zločine na području Viteza u prosincu 1993. godine, a izricanje presude na licu mjesta pratila je i reporterska ekipa portala Viteški.ba.
Naime, Purić je bio optužen sa Nijazom Sivrom, Ibrahimom Tarahijom, Rušitom Nurkovićem, Almirom Sarajlićem, Sadikom i Šaćirom Omanovićem te Kasimom Kavazovićem, a izricanje presude, ranije je planirano za danas, 19. rujna. Njima se sudilo za ubojstva najmanje 12 vojnika Hrvatskog vijeća obrane, koji su se predali, kao i dva civila – žene hrvatske nacionalnosti – prilikom napada na Križančevo Selo, Šafradine i Dubravice kod Viteza, 22. prosinca 1993. godine. Prema optužnici, Purić je bio zapovjednik 325. brdske brigade Armije BiH, Tarahija zapovjednik Trećeg bataljuna ove potrojbe, Sivro i Nurković pomoćnici , a ostali pripadnici brigade.
Prema prvostupanjskoj sedam pripadnika Armije RBiH oslobođeno je optužbi dok je Almir Sarajlić osuđen na 20 godina zatvora zbog ratnih zločina.
Napominjemo, sukladno analizama vojnih analitičara, vojnih povjesničara i drugih, Vitez je najveće stratište hrvatskog naroda u BiH, te drugo stratište hrvatskog naroda u Domovinskom ratu, odmah poslije velike žrtve Vukovara. Sa 653 poginula i nestala Hrvata u Vitezu 30 godina poslije rata međunarodne i domaće pravosudne organizacije nisu našle za shodno preispitati kakvu su žrtvu Hrvati u Vitezu pretrpjeli te imaju li mnoga stratišta u Vitezu imaju obilježje ratnog zločina. Križančevo Selo, Osmica, Buhine Kuće, Bobaši, Kruščica, bombardiranje civilnih meta u samom urbanom dijelu grada tek su neki slučajevi koji nikada, do sada, nisu niti istraženi, a zločin u Križančevom Selu tek je drugi pojedinačni zločin procesuiran u Vitezu nakon onoga poznatijeg pod nazivom “Crna kuća”.