spot_img
spot_img
spot_img
spot_img
spot_img

29. obljetnica zločina u Križančevu Selu: Vitez nije postao mjesto zlopamćenja, Vitez proslavlja slobodu

- Oglasi -

Svetom misom, kolonom sjećanja, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća u četvrtak je obilježena 29. godišnjica užasnog ratnog zločina u kojemu su ubijena 64 Hrvata u Križančevu Selu u središnjoj Bosni, među kojima je bio veliki broj civila, žene, nenaoružanih staraca. Taj pokolj u Vitezu počinili su pripadnici bošnjačke Armije RBiH, a dogodio se dogodio 22. prosinca 1993. godine, u vrijeme dolaska humanitarnog konvoja ‘Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu srebrenu’ u središnju Bosnu.

Prema dostupnim podacima, u napadu Armije BiH na Križančevo Selo ubijena su 34 Hrvata, a 30 je bilo zarobljeno te zatim pobijeno, što čini ukupnu brojku od 64 ubijene osobe. Nakon 39 dana od napada, pod pritiskom obitelji nestalih, UNPROFOR-a i Međunarodnog Crvenog križa, muslimansko-bošnjačka strana predala je tijela 30 pobijenih zarobljenika. Tijela mrtvih vratili su u UNHCR-ovim plastičnim vrećama. Tijela su bila tako strahovito izmasakrirana, s brojnim tragovima svirepog mučenja, da se onesvijestio liječnik koji je vršio identifikaciju. Na posmrtnim ostacima uočeni su tragovi zlostavljanja i odsijecanja dijelova tijela.

Župnik župe Svetoga Juraja u Vitezu fra Velimir Bavrka, koji je danas predvodio sveto misno slavlje za žrtve, ove godine je posebno naglasio kako se Vitez nalazio u jednom razdoblju u kojem je haralo jedno veliko zlo, ubijanje, razaranje, mržnja, nasilje… i Vitez se sa svojom neočekivanom pobjedom nije pretvorio u antimuslimansko mjesto, ispunjeno mržnjom prema neprijatelju, nije postao ni mjesto zlopamćenja, Vitez se pretvorio i pretvara u mjesto proslave slobode i mjesto molitve.

I ove godine uz obitelji tragično stradalih te kobne 1993., nakon svete mise, brojna su izaslanstva mirnom kolonom sjećanja te s posebnim pijetetom položila cvijeće i zapalila svijeće na spomen obilježju u Križančevu Selu.

Podsjećamo, za ratni zločin u Križančevu Selu još 2019. godine podignuta je prva optužnica protiv osmorice nekadašnjih zapovjednika i pripadnika postrojbi Armije BiH koje su sudjelovale u masakru. Optuženi su za ratni zločin počinjen nad žrtvama hrvatske nacionalnosti na području Križančevog Sela te manjim naseljima Šafradina i Dubravice. Suđenje još uvijek traje.

- Oglasi -

NAJNOVIJE OBJAVE

error: Sadržaj je zaštićen.