spot_img
spot_img
spot_img
Vitez
vedro
1.8 ° C
2 °
1.7 °
80 %
1kmh
0 %
Ned
14 °
Pon
18 °
Uto
9 °
Sri
5 °
Čet
6 °

VELIKI POTRES U ZAGREBU 1880.: Kako su Travničani i drugi iz Bosne pomogli Zagrebu prije 140 godina

Slider

Potres u Zagrebu 1880., poznat i kao Veliki potres u Zagrebu, bio je jačine 8 stupnjeva Mercallijeve ljestvice, odnosno 6,3 stupnja po Richteru, s epicentrom na području Medvednice, a za cijeli stupanj bio je jači o potresa koji je prošle, 2020. godine pogodio hrvatsku prijestolnicu. Razorio je brojne zagrebačke zgrade, mnoštvo stanovništva pobjeglo je ili se iselilo u Beč, Graz, Maribor, Celje, Ljubljanu i Trst, dvoje ljudi je poginulo, a 29 ih je teško ozlijeđeno.

Potres se dogodio 9. studenog 1880. u 7 sati, 33 minute i 50 sekundi, prema podacima meteorološke postaje u Zagrebu. U prva 24 sata nakon potresa na zagrebačkom je Glavnom kolodvoru izdano 3800 putničkih karata. Nakon najvećeg udara, slijedilo je nekoliko potresa slabijeg intenziteta. Do travnja 1881. godine zabilježeno je 185 podrhtavanja tla. Stanovnici čije su kuće bile oštećene, smješteni su u za to izgrađene barake na području Zrinjevca i današnje Klaićeve ulice.

Seizmolog Marijan Herak tvrdi da se tadašnja materijalna šteta može usporediti s 50 milijuna kruna, koliko je iznosila polovica tadašnjeg godišnjeg državnog proračuna. Car i kralj Franjo Josip donirao je tom prilikom 20.000 forinti, no to je bilo dovoljno tek za obnovu nekoliko kuća. Novčana pomoć unesrećenim stizala je iz cijele Europe. Najveći dio prilog uplaćen je na području Austro-Ugarske, no sredstva su skupljena i u Kopenhagenu, Istanbulu, Cardiffu, Londonu, Parizu, Bernu, Sofiji, Aleksandriji, a pomoć je poslao i papa Lav XIII.

O pomoći iz Travnika i Bosne fra Jako Baltić, kroničar toga vremena i tadašnji fratar u Docu piše:

U Travniku dobri obrstar (pukovnik) Janski, učini koncert i skupi priko 200 forinti, a i ja parok dolački priko 200 forinti, a iz drugih mista iz siromašne Bosne slali su se milodari.

Usprkos velikim štetama sanacija većine građevina u Zagrebu dovršena je prije Božića 1880. godine. Iznimku su predstavljale crkve i pojedine javne građevine koje će se obnavljati kroz narednih nekoliko godina.[1]
Stara zagrebačka katedrala pretrpjela je tolike štete da je bila potrebna temeljita obnova. Potres je srušio svodove u katedrali, zdrobio oltare, probio pod i oštetio zvonik. Obnova je trajala do 1906. pod vodstvom graditelja Hermanna Bolléa iz Kölna.

NAJNOVIJE OBJAVE

error: Sadržaj je zaštićen.