Više od 100 liječnika sa područja Federacije Bosne i Hercegovine samo u prošloj godini zatražilo je ispis iz Liječničke komore FBiH, radi odlaska u Hrvatsku, Njemačku i zemlje Arapskog poluotoka. Uz to, jedan određeni broj liječnika, prema riječima dr. Amile Bećirović, predsjednice Komore, još je aktivno zaposlen u našoj zemlji, ali već duže vrijeme traži zaposlenje u inozemstvu.
-Nekada taj period traje duže i od godinu-dvije dana, ali bismo i njih trebali uzeti u obzir jer su odlučni da odu iz BiH čim im se za to ukaže prilika. Naglasila bih, i to je ono što nas dodatno zabrinjava, da među onima koji odlaze nisu samo mladi liječnici, nego i iskusni specijalisti, vrsni stručnjaci, vrlo vrijedan kadar čiji odlazak se itekako osjeti – naglašava Bećirović. U najvećem broju slučajeva, razlog odlaska, ne samo liječnika, već uopćeno mladih ljudi iz naše zemlje je što ne vide perspektivu za sebe i obitelj, zato što osjećaju nesigurnost, nestabilnost zemlje, svjesni su da se u proteklom periodu ništa nije mijenjalo i ne vjeruju da su promjene moguće i u budućnosti. Politika dodatno, kako kaže Bećirović, komplicira stvari jer igra jako veliku ulogu i u zdravstvu. Konstantno dokazivanje, predani rad, trud i energija nisu dovoljni da dobijete priliku da napredujete ukoliko niste stranački opredijeljeni. To je jedan od razloga zbog kojeg se starije, iskusnije kolege odlučuju napustiti državu i pronaći posao u društvu u kojem se jedino sposobnost i znanje uzimaju u obzir. BiH muku muči sa nedostatkom liječnika specijalista. Najviše, kako navode iz Liječničke komore FBiH, nedostaje anesteziologa, infektologa, pulmologa, radiologa, pedijatara…
Jedan od razloga ovakvog stanja, prema tvrdnjama zdravstvenih stručnjaka, je i što se na vrijeme nisu planirale i provodile specijalizacije. Bećirović ističe kako programe specijalizacija i subspecijalizacija treba uskladiti sa suvremenim kretanjima u medicini. -Smatram da je prijeko potrebna i kontrola mentorstva iz koje treba izaći produkt – kvalitetan specijalista. Kolege koje su bile na specijalizaciji znaju o čemu govorim. Mentor ostavlja znalački impresiju na rad budućeg specijaliste na jedan poseban način. Od mentora se uči znanje, tehnike, ali i empatija prema ljudima koje liječimo. Također, programi specijalizacija i subspecijalizacija moraju se redovno dopunjavati novijim metodama jer smo svjesni da je medicina postala jako ovisna o tehnološkom napretku. Sve ono što se uvodi u medicini i što je novo treba približiti mladim specijalizantima, a naročito subspecijalizantima. Dobro bi bilo da određeni dio specijalizacije ili subspecijalizacije mladi liječnici provedu u većim centrima kako bi mlade kolege sublimirale svoj specijalizantski staž, kako bi vidjeli šta se to novo radi, nove tehnike i kako to sve funkcionira na jednom mjestu, a onda saznanja donijeli u svoju sredinu.
Mišljenja je “kako u ovlaštene zdravstvene ustanove za obavljanje subspecijalizacija treba uvrstiti i privatne ustanove koje su registrirane kao zavodi i akreditirani, odnosno ustanove koje obavljaju tercijarnu zdravstvenu zaštitu, koje kadrom i opremom ispunjavaju uvjete za obavljanje subspecijalističkog staža, barem jedan dio staža”.– Svjedoci smo da pored naših ustanova u BiH, mnoge kolege subspecijalizaciju obavljaju van naše zemlje. Zaključak bi bio da prilikom obavljanja specijalističkog i subspecijalističkog staža treba dati prednost državnim i privatnim akreditiranim ustanovama u Federaciji BiH koje ispunjavaju sve propisane uvjete za obavljanje staža.
Rijetke službe koje imaju dva doktora
Najveći organizacijski problem je broj zaposlenih zdravstvenih radnika, a brojke su, tvrdi Bećirović, poražavajuće, posebno u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.– Rijetke su službe gdje imamo dva ili više liječnika koji pružaju zdravstvenu uslugu. I ovo nije više problem samo manjih sredina, manjih ustanova, čiji kapaciteti su i prije pandemije bili ograničeni. Obiteljska medicina čini 80 posto primarne zdravstvene zaštite, a prema istraživanju koje je uradilo Udruženje doktora obiteljske medicine u FBiH, nedostaje čak 30 posto liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Treba pod hitno zaposliti dovoljan broj zdravstvenih radnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Također, većina bolnica i domova zdravlja susreće se s nedostatkom anesteziologa, infektologa, pulmologa. Menadžmenti zdravstvenih ustanova redovno rade preraspodjelu zdravstvenog kadra, iznalaze nove kapacitete i zbrinjavanju oboljele, međutim, vrijeme je da se krovne institucije krajnje uozbilje i donose odluke po informacijama i zahtjevima zdravstvenih ustanova.
Na evidenciji županijskih službi za zapošljavanje krajem 2022. godine nalazio se 291 nezaposleni liječnik, najviše u Sarajevskoj županiji (131) i Tuzlanskoj (121).– To su podaci koji su mi dostavljeni iz Federalnog zavoda za zapošljavanje koje sam zatražila krajem prošle godine. Liječnička komora FBiH već dvije godine apelira na nadležne i traži da se prime svi nezaposleni liječnici na neodređeno vrijeme, da se u radni odnos primi tisuću medicinskih sestara i tehničara, da se konkursna procedura pojednostavi. Time bi se, prema mom mišljenju, zaustavio i odlijev liječnika iz BiH u zapadne zemlje. Da su svi ti ljudi zaposleni, ti mladi liječnici do sada bi stekli ogromno iskustvo uz mentorstvo starijih kolega u Covid-odjelima i primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Sada bismo imali bolju strukturu u zdravstvu i zdravstvena zaštita bila bi dostupnija našim stanovnicima – zaključila je Bećirović.
