Ministar rada i socijalne politike Federacije Bosne i Hercegovine, Adnan Delić, gostovao je u studiju portala Klix, gdje je govorio o pravima radnika, mirovinama, novom zakonu o radu i brojnim drugim socijalnim pitanjima.
Na samom početku razgovora Delić se osvrnuo na izmjene Zakona o radu te izdvojio nekoliko ključnih stavki.
“Ključ svih promjena jest sigurnost i zaštita radnika i njihovih prava, kao i sigurnost poslodavaca. Mnogo toga smo promijenili. Prije samih izmjena posjetili smo zemlje u regiji. Boravili smo u Austriji, Hrvatskoj i Sloveniji te vidjeli što su one učinile, gdje su griješile, a što su dobro napravile prilikom izmjena radnog zakonodavstva”, rekao je Delić.
Istaknuo je da je zakon u potpunosti dovršen, ali da još nedostaje mišljenje Ministarstva pravde FBiH, koje je nužno kako bi zakon mogao doći na sjednicu Vlade FBiH i biti upućen u daljnju proceduru.
“Smatram da smo izradili jedan od najboljih zakona u regiji. Prilagodili smo sve zahtjeve iz direktiva EU-a i svjetskih standarda. Obavili smo razgovore sa svim socijalnim partnerima: poslodavcima, radnicima i predstavnicima svih sindikata”, rekao je Delić.
Delić je izdvojio nekoliko ključnih stavki koje se mijenjaju novim Zakonom o radu, a posebno se osvrnuo na ugovore o radu na određeno vrijeme. “Na temelju brojnih upita koje smo zaprimili, uočili smo da se mnogi radnici suočavaju s diskriminacijom u pogledu ugovora na određeno vrijeme. Ta se praksa često zloupotrebljava – i to, rekao bih, ne samo od strane privatnih poslodavaca, već i javnih institucija. Mnogi radnici rade na ugovore na određeno vrijeme tri godine, nakon čega ih se upućuje na zavod za zapošljavanje pa ponovno zapošljava na određeno, a sve kako bi se spriječilo da steknu pravo na ugovor na neodređeno vrijeme. Željeli smo to promijeniti, a svakako ćemo to i učiniti ako se ukaže prilika. Iako postoji određeni otpor, naš je cilj da svaki radnik dobije ugovor na neodređeno vrijeme. Za poslodavce kojima su doista potrebni radnici na određeno vrijeme, zakon bi trebao jasno definirati uvjete pod kojima su takvi ugovori dopušteni”, objasnio je Delić, naglasivši namjeru da se skrati trajanje ugovora na određeno vrijeme.
Dodao je da je poslodavcima na raspolaganje stavljena nova opcija – sezonsko zapošljavanje. Konkretno, kako je Delić pojasnio, poslodavci će imati mogućnost ponuditi radnicima sezonske ugovore na određeno vrijeme u trajanju od devet mjeseci, tijekom razdoblja povećanog opsega posla.
“Još jedno pitanje koje je privuklo veliku pozornost javnosti jest pitanje stanke, za koju se sada predlaže da bude uključena u osmosatno radno vrijeme – odredba navedena u samom nacrtu zakona. Pitanja vezana uz rad na daljinu – bilo od kuće ili putem interneta – te radnike na digitalnim platformama u ovoj su fazi još uvijek neriješena. Nastojali smo zakonski prepoznati određene kategorije radnika; osigurali smo određene pogodnosti za udomitelje, roditelje i majke na rodiljnom dopustu. Također ćemo posebnu pozornost posvetiti prekovremenom radu i naknadi za njega”, rekao je, dodavši da se diskriminacija radnika neće tolerirati.
Delić se osvrnuo i na paradoks domaćeg tržišta rada, na kojem je velik broj ljudi – njih 246.000 – nezaposlen, a zemlja istovremeno uvozi radnu snagu iz inozemstva. Naglasio je da ključ rješavanja tog problema leži u izmjenama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba. “Problem leži u evidenciji osoba prijavljenih na Zavodu za zapošljavanje. Ne mogu reći da ti ljudi odbijaju raditi. Neki imaju opravdane razloge zbog kojih ne mogu raditi, a ipak se i dalje vode kao tražitelji posla. Kada poslodavac podnese zahtjev za određenim profilima radnika, ili ne dobije nikakav odgovor ili dobije popis osoba koje se uopće ne namjeravaju pojaviti. Pritom ne postoje nikakve sankcije. Novi zakon predviđa ‘čišćenje’ tih evidencija. Svaki poslodavac mjesečno plaća obvezni doprinos za nezaposlenost, čime se puni proračun. Ta se sredstva koriste za raspisivanje javnih poziva za potporu poslodavcima i za isplatu naknada za nezaposlenost. Također financiraju prekvalifikaciju i obrazovanje osoba koje žele sudjelovati na tržištu rada. Zamislite samo – među 246.000 registriranih osoba ima onih koji ne žele imati nikakve veze s poslom. Žele status, zdravstveno osiguranje i možda druge pogodnosti, ali ne žele raditi. Naravno, neki fizički nisu sposobni za rad, ali mi jednostavno želimo napraviti razliku između te dvije skupine: onih koji su pasivni i ne žele raditi te onih koji su aktivni i žele raditi”, rekao je.
Što se tiče pitanja uvoza strane radne snage, Delić je naglasio da postoje sektori u kojima domaća radna snaga ne želi raditi – trend koji je osobito izražen tijekom građevinske sezone, u prerađivačkoj industriji i drugim sektorima. „Ponekad, bez obzira na ponuđene plaće, ljudi jednostavno ne žele obavljati te poslove. Tada ste suočeni s izborom: ili zaustaviti sva ulaganja i projekte ili uvesti radnu snagu”, istaknuo je.
Govoreći o novom povećanju mirovina, Delić je naglasio da su mirovine porasle za 15 posto zahvaljujući zakonskim izmjenama.
“Proračun namijenjen isplati mirovina iznosi 4,421 milijardu KM. Za ovo povećanje u tekućoj godini izdvojili smo dodatnih 500 milijuna KM iz proračunskih sredstava”, rekao je.
Pitali smo Delića i hoće li u boljem položaju biti novi ili postojeći umirovljenici te što će biti s onima koji nisu ostvarili dovoljan broj godina radnog staža.
Delić je istaknuo da radnici neće biti zakinuti, s obzirom na to da je mirovina pravo koje se stječe radom.
“Nije pravedno da osoba koja radi 15 godina i ona koja radi 40 godina – a pritom uplaćuju isti iznos – primaju jednaku mirovinu. Ponovit ću dio službene korespondencije: ‘Kako bismo očuvali mirovinski fond FBiH i spriječili nepravilnosti, predlažemo da se najniža mirovina u FBiH ubuduće određuje sukladno članku 88., stavku 2. – na temelju godina staža i iznosa uplaćenih doprinosa – što je jedini ispravan pristup'”, rekao je, dodavši kako je bilo mnogo slučajeva zlouporabe tog prava, dok inspektori nisu obavljali svoj posao.
Ukazao je i na problem nedostatka inspektora zaštite na radu zaduženih za nadzor gradilišta, kao i na činjenicu da u FBiH ne postoji inspekcija za socijalnu skrb. “Ako se ozbiljno ne pozabavimo reformom tržišta rada – posebice pitanjima nezaposlenosti i razine zaposlenosti u Federaciji BiH – te ako broj umirovljenika nastavi ubrzano rasti kao dosad, bojim se da bismo se dugoročno mogli suočiti s ozbiljnim problemima u cijelom sustavu”, rekao je Delić.
Što se tiče socijalne skrbi, Delić je naveo kako se očekuje da će se do kraja godine u Fojnici otvoriti nova ustanova za smještaj 100 korisnika.
Osvrnuo se i na uvođenje univerzalnog dječjeg doplatka, naglasivši potrebu za potporom kantona.
Pitali smo Delića je li zadovoljan uvođenjem neradne nedjelje, posebice u sektoru maloprodaje. “Zalažem se za pravo svakog radnika na tjedni odmor, kako je zakonom zajamčeno. Ne radim subotom ni nedjeljom, a tako ne rade ni mnogi drugi. Nismo podržali ovaj konkretan model, iako se zalažemo za to da svaki radnik, uz nedjelju, ima još jedan slobodan dan. Poslodavci su dužni radnicima osigurati dva slobodna dana tjedno. Tada smo podnijeli službenu izjavu kojom smo izrazili neslaganje s ovim modelom. Određene izmjene mogle bi ga poboljšati; ipak, ti ljudi imaju pravo na još jedan dan odmora tijekom tjedna”, zaključio je Delić.
