Gotovo svaki peti stanovnik Federacije Bosne i Hercegovine stariji je od 65 godina, dok je 23,5 posto stanovništva BiH u dobi iznad 60 godina, zbog čega je neophodno razvijati održive modele podrške starijim osobama i širiti mrežu usluga za zdravo i aktivno starenje.
Poručili su to sudionici konferencije “Zdravo starenje – modeli u zajednici: Od dobre prakse do održivog modela u lokalnim zajednicama”, organiziranoj danas u Sarajevu povodom Međunarodnog dana starijih osoba i 15 godina od otvaranja prvog Centra za zdravo starenje.
Ministrica civilnih poslova BiH Dubravka Bošnjak ocijenila je da je potrebno dodatno unaprijediti sustav podrške starijim osobama u BiH, ali je naglasila da se s istim izazovima suočavaju i druge zemlje svijeta. Istaknula je da međunarodne organizacije, poput Ujedinjenih nacija i Svjetske zdravstvene organizacije, kontinuirano pozivaju BiH na prilagođavanje društava procesu starenja stanovništva kroz reforme tržišta rada, mirovinskih fondova i zdravstvenih sustava, stvaranje poticajnog okruženja te suzbijanje predrasuda i diskriminacije prema starijim osobama.
Govoreći o Međunarodnom danu starijih osoba, Bošnjak je kazala da bi taj datum trebao biti prilika za promišljanje o tome kakvo društvo želimo graditi i kako ga prilagoditi činjenici da se životni vijek značajno produžio. “Moramo imati u vidu da je BiH je društvo koje je demografski staro”, istaknula je Bošnjak, navodeći da je 23,5 posto stanovništva BiH starije od 60 godina.
Razvijati politike
Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić naglasio je da je gotovo svaki peti stanovnik Federacije BiH stariji od 65 godina, zbog čega je važno kontinuirano razvijati politike i usluge namijenjene starijim osobama.
Istaknuo je da Ministarstvo već provodi projekte usmjerene na zdravo, samostalno i aktivno starenje, među kojima je i projekat “Gerontodomaćice”, za koji je ove godine osigurana dva milijuna KM. “Želimo da starije osobe potrebnu pomoć dobiju u svom domu, odnosno da im gerontodomaćice budu na usluzi”, kazao je Delić.
Dodao je da Ministarstvo, osim podrške uslugama u kući, pruža podršku i ustanovama koje se bave aktivnim i zdravim starenjem te da će o tim modelima brige biti razgovarano i tijekom današnjeg skupa. Govoreći o suradnji s organizacijama koje imaju iskustvo u razvoju takvih institucija, kao što je Udruženje Partnerstvo za javno zdravlje, Delić je kazao da razmjena iskustava može doprinijeti unaprjeđenju usluga za starije osobe u njihovim domovima, ali i ustanovama u kojima mogu kvalitetno, aktivno i samostalno provoditi stariju životnu dob.
Ukazao je i na sve veći broj centara za zdravo starenje, koji se uglavnom otvaraju kroz privatni sektor, te podsjetio da u FBiH postoji ustanova u Ljubuškom koja brine o starijim i nemoćnim osobama. Ocijenio je da postoji velika potreba za širenjem takvih kapaciteta, imajući u vidu da stanovništvo stari, ali je naglasio da prioritet ostaje omogućavanje usluga u vlastitom domu, zbog čega je i pokrenut projekat “Gerontodomaćice”.
“Projektom istovremeno rješavamo i neka druga društvena pitanja, jer ženama koje su godinama na evidencijama službi za zapošljavanje nakon certificiranja omogućavamo zaposlenje, a one potom pružaju usluge starijim osobama u svojim lokalnim zajednicama”, rekao je Delić.
Centri za zdravo starenje
Izvršna ravnateljica Udruženja Partnerstvo za javno zdravlje i organizatorica današnje konferencije Sejdefa Bašić-Hadžiavdić istaknula je da se toj organizaciji svakodnevno obraćaju građani iz različitih dijelova BiH sa zahtjevima za otvaranje centara za zdravo starenje u svojim lokalnim zajednicama.
Naglasila je da trenutno prednjači Kanton Sarajevo, u kojem djeluje 15 takvih centara, dok druge sredine još nisu u dovoljnoj mjeri razvile slične programe.
Ukazala je na činjenicu da starije osobe koje duže ostaju zdrave i aktivne nisu korisne samo sebi nego i zajednici, podsjetivši da su se tokom poplava u BiH upravo pripadnici treće životne dobi među prvima stavili na raspolaganje lokalnim zajednicama.
“To znači imati stariju populaciju koja nije slučajni prolaznik u društvu, već aktivni sudionik”, kazala je Bašić-Hadžiavdić. Stoga je pozvala općine, gradove, gradonačelnike i načelnike da pokrenu programe zdravog i aktivnog starenja, upozorivši da demografski trendovi ukazuju na rast broja osoba treće životne dobi, dok bi kapaciteti za odgovor na njihove potrebe mogli postati nedovoljni.
Medijima se obratio i gradonačelnik Sarajeva Samir Avdić, koji je ocijenio da centre za zdravo starenje treba dodatno razvijati i prilagođavati suvremenim životnim trendovima, ističući da su osobe treće životne dobi svojim radom i doprinosom zadužile društvo.
Kazao je da podržava sve inicijative usmjerene ka unaprjeđenju položaja starijih osoba, istaknuvši da je briga o njima, prije svega, obaveza institucija i nositelja javnih funkcija.
Poručio je da je Grad Sarajevo opredijeljen da i u budućnosti pruža podršku sugrađanima treće životne dobi, ne samo kroz institucionalne mjere već i kroz pristup zasnovan na empatiji, razumijevanju i zajedničkom djelovanju sa starijim građanima.
Konferenciju organiziraju Udruženje “Partnerstvo za javno zdravlje”, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike i Internacionalna akademija nauka i umjetnosti u BiH, u saradnji s Europskim udruženjem profesora emeritusa. Podršku pruža Ministarstvo za rad, socijalna pitanja, zdravlje, njegu i zaštitu potrošača Republike Austrije.
U fokusu konferencije je dugoročna održivost centara za zdravo starenje i mogućnosti širenja ovog modela u lokalnim zajednicama širom BiH. Sudionici će razgovarati o zdravlju, prevenciji i aktivnom životu starijih osoba, kao i o ulozi lokalnih vlasti, zdravstvenih službi i međugeneracijske suradnje u osiguravanju podrške u zajednici.
