Tisuće kilometara rijeka na Balkanu pretrpjele su ozbiljna oštećenja posljednjih godina zbog izgradnje hidroelektrana, brana i vađenja sedimenta, pokazala je studija objavljena u srijedu. Ovi zahvati uzrokuju „stalnu eroziju“ nekih od posljednjih netaknutih europskih vodenih tokova, upozoravaju nevladine organizacije Riverwatch i EuroNatur, prenosi AFP.
Balkan je dom nekih od najčistijih i najdivljih rijeka u Europi, koje imaju ključnu ulogu u očuvanju kontinentalne bioraznolikosti. Međutim, porast infrastrukturnih projekata sve ozbiljnije ugrožava te ekosustave. Poseban problem predstavlja nagli rast broja malih hidroelektrana, koje se posljednjih godina intenzivno grade zahvaljujući subvencijama i interesu investitora za obnovljive izvore energije.
Prema izvještaju istih organizacija iz 2024. godine, na Balkanu je već izgrađeno oko 1.800 malih hidroelektrana, dok je planirana izgradnja još više od 3.000 postrojenja.Novo istraživanje fokusiralo se na tzv. „gotovo prirodne“ rijeke, odnosno vodene tokove čiji je prirodni tok u potpunosti ili gotovo u potpunosti očuvan, zajedno s prirodnim poplavnim područjima. Takve rijeke su 2012. godine činile oko 30 posto svih vodenih tokova u regiji, dok je do 2025. njihov udio pao na 23 posto, što predstavlja gubitak od gotovo 2.500 kilometara.
Posebno zabrinjava stanje u Albaniji i Bosni i Hercegovini. U BiH je udio netaknutih rijeka smanjen za 23 posto u razdoblju od 2012. do 2025. godine. Albanija je zabilježila još drastičniji pad – s 68 posto gotovo prirodnih riječnih dionica u 2012. na svega 40 posto u 2025. godini- piše N1.
Ipak, u izvještaju se navodi i pozitivan primjer: odluka Albanije iz 2023. godine da rijeku Vjosu, jednu od posljednjih divljih rijeka u Europi, proglasi nacionalnim parkom spriječila je izgradnju desetaka planiranih brana. Zahvaljujući pravnim pobjedama i aktivizmu, diljem regije do sada je uspješno sačuvano gotovo 900 kilometara rijeka.
