Na sjednici Vijeća ministara BiH, koja je sazvana za sutra, trebao bi se naći i Zakon o sprječavanju sukoba interesa u institucijama Bosne i Hercegovine koji je važan zbog europskih integracija zemlje, no stvari bi se mogle dodatno zakomplicirati nakon novoga obećanja čelnika SNSD-a Milorada Dodika kako u ovoj instituciji ništa neće moći proći bez zakona koji definira ustroj i način odlučivanja u Ustavnom sudu, piše Večernji list BiH.
Dodik je to stavio u kontekst novih obračuna s dijelom političara iz Federacije BiH, ali i međunarodnih dužnosnika koji nastavljaju matricu ponašanja iz protekloga mandata koji je protekao u besplodnim optuživanjima srpskih i bošnjačkih političara. No, svejedno, na posljednjem sastanku vladajuće koalicije, koju čine HDZ BiH, SNSD i stranke “trojke”, održanom u Mostaru konstatirano je kako oko Zakona o sukobu interesa, koji se usklađuje s očekivanja iz EU-a, nema važnijih zapreka.
Ponovno na dnevnom redu
Svejedno, ovaj dokument je potkraj srpnja ipak bio skinut s dnevnoga reda Vijeća ministara, a sličnu sudbinu u formi nacrta doživio je tada i Zakon o sudovima BiH. Povučeni su. U međuvremenu su radne skupine peglale rješenja na zakonu koji je inicijalno donesen u Bosni i Hercegovini 2002. godine kada ga je nametnuo tadašnji visoki međunarodni predstavnik Wolfgang Petritsch.
Ovaj je zakon važan jer definira što se smatra sukobom interesa, tko ne može obnašati određene dužnosti, tko ne može poslovati s državom, što se smatra prijepornim za financiranje iz javnih fondova, ali i definira rad povjerenstva koje odlučuje o sukobu interesa, njegovu načinu biranja i odlučivanja. U međuvremenu novi su zakon pokušali problematizirati iz nekoliko nevladinih organizacija, ali i predstavnici Ureda Izaslanstva Europske unije u BiH, no kako je to objasnio ministar pravosuđa BiH Davor Bunoza, takvo što bilo je posve neopravdano te je zakon posve usklađen sa standardima EU-a. Posebno je bilo prijeporno pitanje biranja i odlučivanja unutar Povjerenstva za utvrđivanje sukoba interesa u institucijama Bosne i Hercegovine.
Naime, Europska komisija je u svojim preporukama iz 14 prioriteta navela kako unutar ovoga Povjerenstva ne treba biti nacionalni ili entitetski veto te da se treba odlučivati jednostavnom većinom kada se odlučuje o određenom pitanju. No, svejedno, pri tome Europska komisija nigdje nije navela kako Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa ne mora biti uređeno po nacionalnome ključu. Upravo je novim zakonom to pitanje uloge naroda ipak ispoštovano. Ranijim zakonom, a jednako tako i novim prijedlogom, prijepornim se smatra članstvo u upravljačkim tijelima – upravnom odboru, nadzornom odboru, skupštini, upravi ili menadžmentu ili u svojstvu ovlaštene osobe u javnom poduzeću s javnim dužnostima izabranog dužnosnika, nositelja izvršne dužnosti ili pak savjetnika. Također je zabranjeno angažiranje u privatnom poduzeću za osobe koje su u poziciji obnašanja javne dužnosti izabranog dužnosnika ili pak nositelja izvršne dužnosti ili savjetnika. U tome slučaju izabrani dužnosnici, nositelji izvršnih dužnosti i savjetnici moraju podnijeti ostavku na svaku od nespojivih dužnosti i poslova najkasnije u roku od tri dana nakon preuzimanja javne dužnosti. Izmjenama zakona definira se da srodnici brat i sestra potpadaju pod kategoriju bliskih srodnika na koje se također odnosi sukob interesa.
Nespojivost dužnosti
U slučaju javnih poduzeća i agencije za privatizaciju tamo ne mogu biti angažirani izabrani dužnosnici ni na kakav način za vrijeme obnašanja takvih pozicija, pa čak i pola godine nakon prestanka obavljanja te dužnosti. Prilično je striktan odnos i prema dužnosnicima te im se priječi mogućnost da šest mjeseci nakon prestanka obavljanja dužnosti mogu biti članovi upravnog ili nadzornog odbora… ni ravnatelji Agencije za privatizaciju. Takvo što priječi se šest mjeseci nakon što prestanu obnašati pozicije.
Sukobom interesa smatra se i potpisivanje ugovora s kompanijama koje su u vlasništvu dužnosnika u vlasti, tamo imaju dionice, bliske srodnike. Nije prihvatljivo ni da izabrani dužnosnici te nositelji izvršnih dužnosti i savjetnici budu članovi skupštine, nadzornog odbora, uprave ili menadžmenta ni da su u svojstvu ovlaštene osobe svakog privatnog poduzeća u koje su tijela vlasti, čiji je član izabrani dužnosnik, nositelj izvršne dužnosti ili savjetnik, ulagao kapital u razdoblju od četiri godine prije preuzimanja dužnosti i za vrijeme obavljanja dužnosti izabranog dužnosnika.
Zakonom o sprječavanju sukoba interesa definira se da izabrani dužnosnici ne mogu glasovati o bilo kakvim odlukama koje se pak izravno tiču privatnog poduzeća u kojem ta osoba ili interesno povezane osobe imaju financijski interes. Oni bi se u tome slučaju morali suzdržati od glasovanja te to jasno objasniti svojim suradnicima. Ovim zakonom definira se i kako je zabranjeno traženje ili primanja dara radi obnašanja dužnosti, ali i primanja dodatnih naknada zbog posla koji obnaša.
