Čak i kada se prebroje svi glasovi, uključujući i dopisne, te složenom matematikom poslože nacionalne kvote i kombinacija mandata iz pojedinih od šest i jedinstvenog gradskog područja, novi gradonačelnik Mostara neće se pouzdano znati prije, optimistično, kraja ove godine, a izvjesnije tek u 2025. godini.
Nigdje stvari nisu tako komplicirane kao u gradu na Neretvi, a posredno se gradonačelnik još bira u Sarajevu odnosno svojevrsnom trećem entitetu – Distriktu Brčkom. U Mostaru doslovno tek nekoliko desetaka glasova može dramatično promijeniti situaciju, piše Večernji list BiH.
Treći krug glasovanja
Ponajprije oko toga tko će biti gradonačelnik u sljedeće četiri godine. Hrvatski kandidat Mario Kordić ili pak Đani Rahimić iz bloka SDA. Prema jučer dostupnim rezultatima, hrvatske stranke imaju 19 ruku u Gradskom vijeću, a bošnjačke donose 16 mandata. Ako dođe do trećeg kruga glasovanja, a što je ranije bio slučaj, onda će Hrvat biti gradonačelnik Mostara i u predstojeće četiri godine. Očekivano, najviše – 14 mandata ima HDZ BiH koji osvaja više od 42 posto glasova u Gradskom vijeću, slijedi SDA koji može imati 10 ili 11 ruku. Obje stranke, prema ovim projekcijama, imaju rast po broju mandata, čak i unatoč tome što imaju bitniji pad za najmanje 10 posto u broju glasova koje su dobili na izborima u odnosu na prije četiri godine. Druga po snazi hrvatska politička opcija je Hrvatska republikanska stranka koja ima, prema sadašnjim izračunima, trojicu vijećnika, dok pak HDZ 1990. stoji između jednoga i dva mandata za Gradsko vijeće.
Uz SDA, kod bošnjačkih stranaka na drugom je mjestu lista koju čine DF i PMP, a tek je treća “trojka” koju predvodi SDP BiH. Oni imaju četiri odnosno tri mandata. Iako, prema trenutačnim izračunima, srpska lista prelazi prag, nejasno je hoće li na kraju dobiti svog legitimnog vijećnika. Prema izbornim pravilima u Mostaru, iz jednoga konstitutivnog naroda može biti najviše 15 vijećnika, a najmanje četiri. Pritom u Gradskom vijeću jedan vijećnik mora predstavljati i ostale građane, odnosno manjinske zajednice, što se u ovom gradu, ali i diljem BiH uglavnom zloupotrebljava.
Sam izbor gradonačelnika Mostara predstavlja složen proces koji je obilježen političkim, pravnim i povijesnim izazovima. Mostar se, naime, suočava s izrazito fragmentiranim političkim okružjem. Različite političke stranke predstavljaju različite nacionalne skupine, što otežava postizanje konsenzusa. Ova fragmentacija često dovodi do situacija u kojima ni jedna stranka ne može samostalno osvojiti većinu potrebnu za izbor gradonačelnika. Izborni zakon koji se primjenjuje u Mostaru nije dugo bio jasno definiran, a njegovo stalno mijenjanje dodatno komplicira situaciju. Godinama je bilo nesuglasica oko pravilnika, a često se događalo da nisu organizirani lokalni izbori, što je dodatno usložnilo političku dinamiku.
Sarajevo i Brčko
Mostar je, poput većine drugih sličnih sredina, kao što je i glavni grad Sarajevo, podijeljen na tri nacionalne skupine: Bošnjake, Hrvate i Srbe, a politički predstavnici ovih skupina često se fokusiraju na interese svojih zajednica umjesto na zajedničke ciljeve Grada. Ove nacionalne podjele otežavaju stvaranje široke koalicije koja bi mogla podržati jednog kandidata za gradonačelnika. Izbor gradonačelnika često se percipira i kroz prizmu rata i poslijeratnih tenzija, što otežava dijalog i suradnju. U Mostaru postoje i interesi različitih vanjskih aktera, uključujući međunarodne organizacije i zemlje koje su uključene u politička pitanja u Bosni i Hercegovini. Ti interesi mogu dodatno zakomplicirati proces izbora gradonačelnika jer se političke stranke često moraju prilagoditi vanjskim pritiscima i očekivanjima.
Za razliku od Mostara, u Gradskom vijeću Sarajeva, koje se sastavlja kao zbroj vijećnika iz više gradskih općina, gradonačelnik se bira jednostavnom većinom. Ne postoje maksimalne nacionalne kvote, ali postoji minimalna zastupljenost pojedinih naroda. Konstitutivnim narodima je zajamčeno najmanje 20 posto mjesta, a skupini ostalih dva posto bez obzira na izborne rezultate. Gradsko vijeće konstituira se u roku od 30 dana od dana konstituiranja vijeća općina koje čine Grad Sarajevo. Gradonačelnik i dogradonačelnici biraju se na prvoj sjednici. U Distriktu Brčko gradonačelnika se bira po nepisanom pravilu nacionalne rotacije. Nakon Srbina i Bošnjaka, u posljednja dva mandata red je da Hrvat bude na čelu Distrikta.
