Romi su, trenutno, najugroženija populacija kad je riječ o diskriminaciji u BiH. Postoji mnogo razloga koje idu u prilog ovoj tvrdnji, kaže za Novi dan Dalibor Tanić, novinar i aktivista.
Da je problem diskriminacije Roma i dalje prisutan u BiH, govori i posljednji Izvještaj Europske komisije o napretku BiH ka članstvu u EU. “Romi su najranjivija i najugroženija manjina. Antiromski stereotipi i predrasude, diskriminacija i anticiganizam i dalje ometaju njihovo društveno uključivanje”, dio je dijela Izvještaja koji je citirao Tanić. Poseban dio, navodi, posvećen je Romkinjama, koje su mnogo više diskriminirane i to na različitim nivoima. Ipak, ovo nije samo društveni problem, zaključuje Tanić. Problem diskriminacije mora se posmatrati i kroz jednu političku vizuru.
“Ovo je politički problem, nešto što je stvar sustava i države koja mora rješavati taj problem”, ističe Tanić. “Diskriminacija neće biti riješen problem. Diskriminacija će biti ublažen problem. Uvijek su postojale i postojaće diskriminacije”, konstatira Gazmed Januzi, socijalni radnik Mobilnog tima za suradnju s manjinskim grupama Županijskog centra za socijalni rad. “Na terenu se često susrećemo s pogrdnim imenima, što se tiče ljudi koji žive u nekim okruženjima, odnosno, društvu. Institucije, kao institucije, uvijek rade i pokušavaju građanima provući kroz uši da ne treba da postoje diskriminacija i stereotipi prema nacionalnim manjinama, posebno Romima”, kaže Januzi. Međutim, u stvarnosti je to mnogo drugačije. Diskriminacija i stereotipi ove populacije osjete se i na tržištu rada. “Zato treba uvijek gledati da se ta diskriminacija razbije i prođe kroz taj probolem i dokažemo da i mi možemo i uspijevamo. Zato ću poslati poruku djeci romske populacije da se što više obrazujemo, počevši od najranijeg djetinjstva – vrtića, odnosno predškolskog znanja, pa sve do srednjeg i visokog obrazovanja”, kaže Januzi. Sanela Baljak, iz Mobilnog tima za prevenciju prosjačenja, pri Županijskom centru za socijalni rad, za Novi dan kaže je govorila o zakonskim okvirima za sprječavanje diskriminacije.
“S obzirom na to da već dugo radimo u mobilnom timu za prevenciju prosjačenja, naši korisnici su korisnici romske populacije. Korisnici mogu da ostvare svoja prava iz socijalne zaštite – pravo na jednokratne pomoći, izuzetne i stalne pomoći, kuhinju… No, navela bih da smo kroz naš rad, kroz razne edukacije i radionice s romskom populacijom, na neki način uz pomoć Gospodarske komore SŽ, uspjeli da uključimo veliki broj romske populacije da polažu određene tečajeve. Na primjer, one za konobare, recepcionere, sobarice. Kao pozitivan primjer navodim da je šestoro korisnika završilo tečaj, dobilo certifikart, ali i zaposlenje u jednom od poznatih sarajevskih hotela”, kaže Baljak. Treba naglasiti i to da su pored uspješno završene edukacije i zaposlenja, od svojih poslodavaca dobili pohvale za svoj rad. “Tu nije bilo diskriminacije u kolektivu i dobili su pohvale za izuzetne radnike, kao primjer drugima”, navodi Baljak. S druge strane, suočavaju s diskriminacijom se susreću na drugim poljima – svojih komšija, građana… Generalno, u društvenom životu. “Iako je ranije bilo disrkiminacije i u institucijama, u posljednje vrijeme podignuta je svijest kod zaposlenih pa u tom segmentu manje je izražena, ali Romi i dalje proživljavaju diskriminaciju od ljudi koji nisu prihvatili Rome i nazivaju ih raznim pogrdnim imenovima. Djeci govore da smrde, da su cigani, da su prljavi…”, ističe Baljak, te zaključuje da ovaj problem može biti riješen, ali na način da u njega budu uključeni svi akteri društvene zajednice, ali i političkog života.
