Vitez
sumaglica
3 ° C
3 °
3 °
74 %
0.5kmh
5 %
Pet
8 °
Sub
13 °
Ned
5 °
Pon
3 °
Uto
5 °

RAZGOVARALI SMO: Miroslav Petrović, predsjednik Udruge “Zabrđe”

Povodom izbora novog vodstva Udruge građana “Zabrđe” članovi redakcije portala viteški.ba razgovarali su s Miroslavom Petrovićem, predsjednikom ove Udruge, a što je Petrović kazao za naš portal pročitajte u nastavku.

Miroslav Petrović: “Zabrđe treba afirmirati – imamo turistički potencijal kojega stranci plaćaju suhim zlatom, a mi bespomoćno sjedimo i čekamo božje proviđenje“

  • Gospodine Petroviću nedavno ste izabrani za predsjednika Udruge građana “Zabrđe“. Mžete li nas ukratko upoznati s najznačajnijim posebnostima Udruge?
    Udruga građana “Zabrđe“ je osnovana 2005. godine, a ideja i inicijativa za njenim osnivanjem potekla je od nekolicine, sadašnjih članova Udruge koji su smatrali da ovo poznato viteško izletište na neki način treba organizirati kako bi svi koji imaju stanovite ciljeve i interese koji se odnose na samo izletište mogli te ideje i ambicije na odgovarajući način kanalizirati i za njih se zalagati. S obzirom na naša zakonska rješenja “udruga građana“ je bila prihvatljiva forma organiziranja. Udruženje danas broji oko 50 članova, a struktura članstva je takva da ju čine oko 40 vikendaša i 10 simpatizera kojima su prihvatljivi ciljevi udruženja i koji nas podržavaju. Prema našim analizama na Zabrđu ima oko 65 aktivnih vikendica, a cijelo izletište broji cca 120 vikendica što ukazuje da značajan broj vikendica nije obnovljen niti su stavljene u funkciju. Svakako je red spomenuti i moje prethodnike; prvog predsjednika Udruge Tomu Petrovića kojeg je naslijedio Jakov Ramljak. U njihovim mandatima su riješena dva strateški važna projekta; elektroinfrastruktura, gdje je riješeno pitanje napajanja izletišta električnom energijom iz elektro mreže, te vodoopskrba izletišta. U planu je i izgradnja dodatnog bazena za vodu jer iz godine u godinu kako se povećava i proširuje izletište, tako raste i potreba za novim količinama vode. Svakako je značajno spomenuti da je određeni period postojalo i skijalište s instaliranim liftom za skijanje, što ukazuje da Zabrđe posjeduje prirodni potencijal i za zimsko-planinski turizam kojeg bi svakako trebalo na određeni način afirmirati. Ukratko rečeno, s obzirom da je Zabrđe bila zona na kojem su se vodile ratne operacije te da su zabilježene velike materijalne štete i razaranja, možemo biti zadovoljni što je sanacija u većoj mjeri napravljena i što je vraćen život, sada je na nama da utvrdimo novi razvojni put izletišta kako bi isto dobilo novu vrijednost i bilo zanimljivo potencijalnim korisnicima i eventualnim investitorima. Isto tako, ne manje važno je imati na umu da je naša Udruga “mješovitog sastava“ koju čine ljudi različite nacionalne pripadnosti ali koje sve povezuje jedan zajednički nazivnik, ljubav prema prirodi i našem Zabrđu.
  • U vrlo kratkom periodu nakon što ste postali predsjednik udruženja iza vas su dva vrlo značajna projekta, uređenja i “zatezanja“, ne tako kratke putne dionice do samog izletišta i sanacije “divljih deponija“ koje su na najbezobzirniji način narušavale ukupan prirodni ambijent jednog izletišta.
    Možete li nam reći nešto više o tim aktivnostima?
    Zatezanje i nasipanje puta do izletišta je kontinuirana aktivnost koja će vjerojatno biti stalno aktualna sve dok se trajno ne riješi pitanje putne infrastrukture. Pri “trajnom rješenju“ smatram na asfaltiranje ili betoniranje, odnosno na nanošenje nekog tvrdog sloja koji neće erodirati prilikom svake obilnije kiše ili nevremena. Međutim ne treba biti megaloman, ipak treba imati u vidu da se radi, o ne tako maloj putnoj dionici, koja od “Šerinih kuća“ do vrha izletišta ipak iznosi 7-8 kilometara te da bi se radilo o ozbiljnom investicijskom pothvatu, vrijednom stotine tisuća maraka. Za takva ulaganja ipak treba imati jasno definiran ekonomski interes i strateški plan što u ovom momentu svakako nije realno ali to ne znači da budućnost neće donijeti i takve planove, sve je do nas. Međutim kada pričamo o ovoj posljednjoj aktivnosti nasipanja i zatezanja puta moram spomenuti da smo to riješili uz pomoć Općine Vitez, raznih donatora i iz sredstava Udruženja. Općina Vitez za ovu namjenu nam je pomogla s iznosom od oko 6.000,00 KM, a radove je izvodilo poduzeće Ganik d.o.o., Put je također izvaljan i vibracijskim valjkom nabijen, urađeni su i očišćeni propusti, kanali, odvodi…, zbog obilnih oborinskih voda i slično. Vrijedi spomenuti kako je dobrotvornim prilozima samu inicijativu podržalo čak 11 firmi, i ovim putem još jednom veliko HVALA. Također, važno je istaknuti da nije izostala velika podrška samih vikendaša, koji su vlastitim radom i financijskim sredstvima znatno potpomogli realizaciju projekta. Što se pak tiče smeća, odnosno komunalnog otpada koje se odlagalo uz putnu dionicu prema izletištu, ja osobno bih bio zadovoljan ako smo samo uspjeli zaustaviti takve radnje. Na našu žalost nismo u potpunosti uspjeli riješiti ovaj problem, smeće je još uvijek tu. Poduzeli smo određene aktivnosti, neke površine smo i očistili ali nismo sve, nisam uopće imao predstavu da se radi o tolikim količinama deponiranog smeća. Žao mi je što je to tako ali to je naša realnost. Tu nam i uz najbolju volju, ne može pomoći nitko ako ne proradi svijest ljudi i sami ne shvatimo da to što činimo sami sebi nije dobro.
  • Na žalost, ljudski faktor je uvijek čimbenik nečemu lijepom ali u pravilu vrlo često i ružnom odnosu prema prirodi. Lijepe slike sanacije “divljih deponija“ brzo su ponovno “unakažene“ nesavjesnim, nemarnim, divljačkim i neodgovornim odnosom članova naše zajednice. Jeste li što poduzeli u pronalasku i sankcioniranju tog počinitelja?
    Kao što sam prethodno rekao, nismo u potpunosti uspjeli očistiti sve površine zatrpane smećem ali smo ustrajni da to bude očišćeno i sanirano, te uz nadu da će proraditi svijest kod ljudi, koristeći represivne metode i trajno zaustavljeno. Točno je da smo nakon poduzetih aktivnosti na uklanjanju smeća zabilježili dva slučaja ponovnog dovoženja smeća na očišćene lokacije. Na svu sreću vrlo brzo smo ustanovili tko su počinitelji te su isti pronađeni i prema njima su poduzete zakonom predviđene mjere te su u konačnici i kažnjeni. Ovdje bih posebno istaknuo da je općinska komunalna inspekcija vrlo brzo djelovala i promptno su učinjeni gore opisani koraci, dok se JKP Vitkom d.o.o. zahvaljujem na sanaciji istog. Napominjem da je Služba za opću upravu Općine Vitez, postavila nekoliko ploča s upozorenjem da nije dopušteno odlagati smeće, a razmišljamo, ako nam mogućnosti dopuste i postavljenje videonadzora na većem broju lokacija kako bismo prevenirali i uspješno “stali u kraj“ ovoj problematici. Kako sam rekao, ovdje nam ne može nitko pomoći, čak i uz najbolju volju da nam pomogne kada je svijest ljudi i mentalitet na takvoj razini da divlje deponije niću kao “gljive poslije kiše“. Kako bilo, moramo se suočiti s ovim problemom te mogu obećati da ćemo ga sasjeći u korijenu i to veoma brzo, a razmišljamo da u buduće ako se nastavi s takvim radnjama, otkrivene počinitelje javno proskribiramo i postavimo na “stup srama“ jer ako budemo imali bilo kakve ambicije da Zabrđe preraste u “poželjnu turističku destinaciju“ takve pojave su nedopustive.
  • U poslijeratnom periodu ali i dan danas svjedočimo besprizornoj i plansko/neplanskoj devastaciji šumskog fonda na cijelom teritoriju naše Općine, čime je osobito pogođen predio Zabrđa. Kako komentirate tu sliku stvarnosti, te lanirate li što učiniti kako bi se zaustavilo daljnje uništavanje šumskog fonda te na njegovom obnavljanju? Koliko nam je poznato izvršni direktor ŠGD/ŠPD Šuma Središnje Bosne za uzgoj šuma i sjemensko rasadničku proizvodnju je upravo iz Viteza, treba li u tom smjeru započeti zajedničke aktivnosti?
    Besprizorna i plansko/neplanska devastacija šumskog fonda je problem države u cjelini, a ne pojedinaca ili skupina koji se označavaju kao zaljubljenici u prirodu. Država mora imati plan i mora perpetuirano ulagati napore za očuvanjem ekosustava kao što su šume ili vode, a na nama pojedincima je da se ponašamo odgovorno. Koliko mi je poznato Albanija je bila u sličnom problemu kao i BiH kada je u pitanju ova problematika, oni su uveli moratorij na sječu šume u bilo kojem smislu, a počinitelje rigorozno kažnjavaju. Žalosno je da od “Šerinih kuća“ do vrha Zabrđa ne možeš vidjeti drvo koje bi od korijena prema krošnji bilo deblje od 30 centimetara. To je ozbiljan problem posebno ako znamo da to nije stalo te da se šuma kontinuirano neplanski sječe i planski uništava. Mi kao udruga nemamo ingerenciju nad tom problematikom, to je prvenstveno zadatak države i institucija koji gospodare šumama. Ono što mi možemo svakako učiniti i na tome ćemo raditi odnosi se na društvenu odgovornost i svijest kako pojedinaca tako i skupina. Spremni smo raditi na edukaciji i promoviranju značaja zaštite šuma i prirode uopće uostalom na to nas i Statut Udruge obvezuje. Želimo u suradnji sa Šumama Središnje Bosne kao gospodarskim društvom koje ima isključivu nadležnost nad ovom problematikom, zajedničkim aktivnostima raditi na pošumljavanju i obnavljanju šumskog fonda. Poznato je da Šume SBK posluju s velikom dobiti, zašto se ne bi u suradnji s obrazovnim institucijama organizirao ferijalni rad na pošumljavanju kako je to nekada bilo ili u suradnji sa Zavodom za zapošljavanje sezonski angažirao određeni broj radnika na ovom zadatku. Sve su to pitanja za razmišljanje ali zaključno mogu reći kada država bude imala plan, mi kao udruga ćemo svakako dati svoj mjerljiv doprinos.
  • Zabrđe je za mnoge Vitežane drago izletište i mjesto gdje vrlo rado provode svoje slobodno vrijeme. Što je potrebno učiniti na popularizaciji Zabrđa da se kao izletište, uvjetno rečeno lokalnog značaja, pronađe na široj karti poželjnih turističkih destinacija?
    Ovo je suštinsko i za mene najvažnije pitanje. Kako sam na početku ovog razgovora rekao Udruga građana “Zabrđe“ je predstavljala tu početnu formu organiziranja i tu se zahvaljujem svojim prethodnicima. Sasvim je jasno da se mora učiniti i na tome ćemo predano i planski raditi, a odnosi se na to da sve što imamo, moramo podići na “višu razinu“. Ovih dana završili smo kreiranje osnovnog brenda za izletište i udruženje, i time smo učinili prvi korak u pozicioniranju turističke destinacije. Kreirali smo i dali izraditi članske iskaznice te s potpuno novim “portretom“ Udruge pokrenuli aktivnosti na društvenim mrežama. Ovim putem želim se zahvaliti digitalnoj agenciji pixacod iz Viteza, koja je besplatno odradila proces brendiranja, te Mariju Šapini na usluzi profesionalnog fotografiranja. Naime, Udruga je vlasnik facebook stranice i instagram profila koji se vodi pod nazivom “Planinsko izletište Zabrđe“. To su te osnovne marketinške pretpostavke bez kojih se u suvremenom svijetu komunikacija ne može funkcionirati posebno kada se želite otvoriti prema većem broju potencijalnih korisnika. Sve naprijed navedeno je važno, međutim da bismo osigurali uvijete za željenim napretkom cijelog izletišta mi moramo razmišljati kako potencijalnim korisnicima i ljudima koji će tu dolaziti ponuditi sadržaje, novu vrijednost koja može biti dostatan motiv za njihov dolazak. Kako bismo tu ostvarili željene učinke najprije moramo imati u vidu činjenicu da naš Vitez pa i cijela regija Središnje Bosne ima onaj temeljni preduvjet, a to su ogromna prirodna bogatstva kojima treba pronaći odgovarajuću matricu i okvir kao formu za funkcioniranje. Nisam ekspert za turizam ali ono što znam jeste da imamo ogroman turistički potencijal kojega stranci plaćaju suhim zlatom, a mi bespomoćno sjedimo i čekamo božje proviđenje. Želim reći da imamo odličnu bazu koja iziskuje nadgradnju i onda sve to ponuditi zainteresiranim korisnicima, Turistička zajednica, projekti prekogranične suradnje, Regionalne razvojne agencije… mogu li dati prihvatljiv okvir za ozbiljnu turističku priču? Može zvučati previše ambiciozno ili čak nestvarno ili pretjerano futuristički udaljeno ali ako stvari postavimo na pravi način ne vidim ni jednoga razloga zašto se to ne bi moglo uklapati i dobro funkcionirati. Vitez nema Stari most kao Mostar, niti ima Stari grad kao Jajce ili Travnik, niti svoje turističke perspektive može zasnivati na vjerskom turizmu kao Međugorje, niti smo Dubai da kao svjetski trgovački centar možemo privlačiti različite konzumente ali ako stvari postavimo da imamo svega toga pomalo onda možemo učiniti jedan veliki kompleks ponude na teritoriju grada Viteza i planirati nekakvu turističku politiku ili strategiju. Uvažavajući činjenicu da je na Zabrđu prostornim planom Općine predviđena izgradnja turističkog kompleksa zaista smatram da Vitez ima osnova za ponuditi ozbiljnu turističku agendu za razvoj gotovo svih oblika turističke ponude; i seoskog i planinskog i vjerskog i trgovačkog i povijesnog i športskog i zdravstvenog turizma. Kada bismo stvari postavili tako da Vitez može ponuditi takvu turističku formu onda ne zvuči nestvarno i nadati se da je to moguće. Zašto ne bismo mogli uvezati i potencijalnim turistima ponuditi Plavac kao odličnu destinaciju za uživanje pored rijeke, odmah tu se naslanja Zabrđe kao prekrasno izletište, i ljeti i zimi, zatim zaljubljenicima u pješačenje i planinarenje ponuditi odličnu dionicu Zabrđe – Zaselje – Bučićka ravan. Tu je i Kalvarija koja ima povijesno-vjerski sentiment, a cijelu priču zaokružiti posjetom, nadaleko poznatom etnoselu “Čardaci“ te šetnju uz viteški “Revir“, tu je i Romari sa zaokruženom sportskom infrastrukturom, ili šopingholičarima šetnju trgovačkim centrima u PC-96 ili, zajedno na međuopćinskoj suradnji posjetu Starom gradu u Travniku. Sve navedeno obogatiti dodatnim sadržajem, izgradnjom biciklističkih i trim staza, bungalova i hladnjaka, kampova za šatore, paraglajding, pješačke dionice, streljaštvo i paintball te slično. Kopirajmo obrazac funkcioniranja malo naprednijih sredina u okruženju, koristeći prekograničnu suradnju i europske fondove. Regionalne agencije u Zenici i Travniku su sjajna platforma za kandidaturu različitih projekata ovoga sadržaja. Tu je i županijska Turistička zajednica. Međutim da bi se sve to dogodilo, potrebno je imati definiranu turističku politiku, odnosno strategiju koja bi svemu navedenom mogla dati dodatnu dimenziju kako bi se svi zajedno organizirali na projektnoj te idejnoj osnovi ostvarili suradnju u oblikovanju turističke ponude kako bi se mogli naći na karti poželjnih turističkih destinacija. Uvjeren sam da je to moguće i da je došlo vrijeme da se Vitežani vraćaju na Zabrđe i da se ovaj kraj razvije u sasvim drugom pravcu. Vjerujem da idemo dobrim putem i ova prirodna ljepota je samo jedan detalj na slici razvoja našeg grada.

NAJNOVIJE OBJAVE

Lejla Kraljević: Viteško srce ugroženim sugrađanima gradi kuće, kupuje ogrjev, dijeli hranu i odjeću

Humanitarna udruga Viteško srce iz Viteza pomaže kontinuirano već četiri godine ljudima i djeci u potrebi na teritoriji Županije Središnja Bosna.

Stjepan Alilović: Teme koje zanimaju mlade biti će u fokusu samo ako ih mladi nametnu

Predsjednik Udruge Volim Vitez je magistar prava po zvanju s više od šest godina radnog iskustva u struci te nekoliko godina predanog...

Boris Marjanović: Zajedno za Vitez koji će biti lider razvoja, ostanka i budućnosti

Osnovni cilj svih aktivnosti koje se rade i koje će se provoditi je podizati kvalitetu života u svakom smislu, ističe, između ostaloga,...

INTERVIEW: Anja Stipinović, još jedna mlada i svestrana osoba iz Viteza

Viteški.ba nastavlja s ugošćavanjem osoba koje su u Vitezu prepoznatljive svojim doprinosom na polju sporta, kulture, politike, umjetnosti i omladinskog rada.
- Advertisment -
error: Sadržaj je zaštićen.